Dok globalni Sjever razmatra i drugu revakcinaciju protiv Covid-19, Afrikanaca je vakcinisano manje od 2%.
|
Od zemlje koja već deceniju trpi rezove javne potrošnje teško da se može očekivati dobra pripremljenost za katastrofu pogoršanu klimatskim promjenama.
|
Vode je sve manje, a krizi doprinosi i nekontrolisana stambena gradnja – koja opet ne služi za zbrinjavanje običnih radnih ljudi, nego za profit.
|
Nauka potvrđuje: svijet ne može izbjeći pogubne posljedice klimatskih promjena, ali vlade mogu spriječiti pogoršanje koje će uništiti živi svijet.
|
Bogate zemlje ne poriču klimatsku krizu. Bogate zemlje naprosto misle da će najveći teret krize snositi siromašne zemlje. Na slici trenutno aktivni požari u Italiji - njih preko 800.
|
Od vizije koja je inspirisala cijeli svijet do države nemoćne pred hordama pljačkaša – Južna Afrika.
|
Radnici koji na vrućinama obavljaju vanjske radove snose teret klimatske krize.
|
Ujedinjene nacije upozoravaju da je pred nama kriza veća i od pandemije COVID-19: na planeti ima sve manje vode.
|
Nakon raspada SSSR-a, u Kazahstanu i Kirgistanu kredit je postao jedini način da se sastavi kraj s krajem. I prečesto završava tragedijom.
|
Reklo bi se da ipak nije Balkan izumio politiku podsticanja korporacijskog uništavanja prirodnih dobara - pod izlikom ulaganja u obnovljivu energiju.
|
Više od 90% zgrada u Helsinkiju spojeno je na sistem centralnog grijanja – na ugalj i plin. Plan cijele Finske je karbonska neutralnost do 2035. Neće biti lako – čak ni jednoj Finskoj.
|
Priča koju treba shvatiti ozbiljno: u cijelom svijetu se značajno smanjuje nivo podzemnih voda.
|
Njemačka polako zatvara rudnike lignita, najneefikasnije vrste uglja. Opustjeli gradovi nastali oko rudnika i njihovi stanovnici tragaju za novim životom.
|
Klimatska kriza zahtijeva radikalne promjene. Prirodni gas, kao fosilno gorivo, predstavlja dio problema, ali neki ga vide i kao moguće prelazno rješenje.
|
Od korona virusa i u Njemačkoj siromašni u prosjeku češće umiru – samo nikoga nije briga.
|
Podpredsjednik Evropske komisije upozorava šta nas čeka ako se svijet ne posveti rješavanju problema klimatskih promjena.
|
Industrija brze mode pogoršava krizu vodosnabdijevanja u Indiji i truje prirodnu sredinu i ljude.
|
Akutelan i danas - govor predsjednika Burkine Faso na konferenciji Organizacije afričkog jedinstva održanoj 1987. godine.
|
Zašto su požari toliko gori nego prije? Mogu li se biljke i životinje uopšte oporaviti?
|
Studija godova drveća koji datiraju još iz Rimskog carstva otkriva da su vremenske prilike u Evropi nakon 2014. godine – abnormalne.
|
Moronske teorije zavjere o Billu Gatesu koji bi da mikročipira svijet samo odvlače pažnju od ogromne neobjašnjive moći kojom on, kao i drugi bogataši, realno već raspolaže.
|
Globalno zatopljavanje ne znači da će Sarajevo biti Dubrovnik. Priča iz Indije – o sječi šume, branama koje pucaju, otapanju leda i himalajskim tsunamijima.
|
Širom Evrope se insistira na peletima kao ekološki prihvatljivoj alternativi uglju. A šta ako ova pomama za energijom iz biomase i dodatno pogoršava klimatsku krizu?
|
Većinom smo saglasni da najveći teret u uslovima pandemije podnose zdravstveni radnici na prvoj liniji. Ali ostale radnike listom zaboravljamo – radnike u trgovini, fabričke radnike, čistače, novinare itd.
|
