S engleskog prevela: M. Evtov

Suša je skrivena globalna kriza koja riskira da postane „sljedeća pandemija“ ukoliko države ne preduzmu hitne mjere za upravljanje vodama i zemljištem i rješavanje klimatskih vanrednih situacija, kaže UN, pozivajući države da hitno uvedu mjere za upravljanje vodom i zemljištem i rješavanje vanrednih klimatskih situacija.

Ovog stoljeća je sušom direktno pogođeno najmanje 1,5 milijardi ljudi, a ekonomski trošak procjenjuje se na 124 milijarde dolara (89 milijardi funti). Stvarni trošak vjerovatno će biti višestruko veći jer ove procjene ne uključuju ogroman dio posljedica koje trpe zemlje u razvoju, navodi se u izvještaju objavljenom u četvrtak.

Protiv suše nema vakcine

Mami Mizutori, specijalna predstavnica generalnog sekretara UN-a (Ured za smanjenje rizika od katastrofa) kaže: „Suša samo što nije postala sljedeća pandemija, a protiv toga ne postoji vakcina. Za nekoliko godina većina svijeta će živjeti sa stresom zbog vode. Potražnja će tokom određenih perioda nadmašiti ponudu. Suša je jedan od glavnih faktora degradacije zemljišta i pada prinosa glavnih usjeva.“

Mizutorijeva kaže da mnogi misle da suša pogađa samo pustinjska područja Afrike, ali to nije tačno. Prema spomenutom Izvještaju, suša je sad široko rasprostranjena i u nekom će je obliku iskusiti sve zemlje – osim nekolicine.

„Ljudi žive sa sušom već 5.000 godina, ali ovo što se sad dešava ni slučajno nije isto“, kaže Mizutorijeva. „Ljudske aktivnosti pogoršavaju sušu i uvećavaju njene posljedice“, što minira napredak u izbavljanju ljudi iz siromaštva.

Razvijene zemlje nisu imune na ovaj problem: SAD, Australija i južna Evropa posljednjih godina doživljavaju intenzivne suše. Direktne posljedice suše koštaju SAD više od šest milijardi dolara godišnje, a EU oko devet milijardi eura, ali vjerovatno su i to ozbiljno podcijenjene procjene.

U mnogim regijama i rast stanovništva izlaže sve više ljudi uticajima suše, kaže se u Izvještaju.

Suša ne ugrožava samo poljoprivredu, kaže koautor izvještaja Roger Pulwarty, viši naučni saradnik u američkoj Nacionalnoj upravi za okeane i atmosferu (US National Oceanic and Atmospheric Administration).

On navodi primjer Dunava u Evropi, gdje je višegodišnja suša uticala na transport, turizam, industriju i proizvodnju energije. „Moramo modernizovati pogled na sušu“, kaže on. „Moramo preispitati upravljanje resursima poput rijeka i velikih slivova.“

Ključni uzrok suše su promjene kišnog režima izazvane ozbiljnom klimatskom krizom, ali Izvještaj kao uzroke identificira i neefikasnu upotrebu vodenih resursa, degradaciju zemljišta usljed intenzivne poljoprivrede, kao i loše poljoprivredne prakse. U značajne uzroke učestalih suša spadaju i krčenje šuma, prekomjerna upotreba gnojiva i pesticida, prekomjerna ispaša i pretjerano crpljenje vode za poljoprivredu.

Mizutorijeva poziva vlade da uvedu mjere za sprečavanje suše: reforme i regulaciju crpljenja, skladištenja i korištenja vode, kao i upravljanja zemljištem. Kaže da bi sistemi ranog upozoravanja znatno pomogli ljudima u opasnosti i da su sad dostupne napredne tehnike prognoziranja vremena.

Mizutorijeva naglašava suštinsku važnost rada s lokalnim stanovništvom, jer lokalno i autohtono znanje otkriva gdje i kako čuvati vodu i kako predvidjeti posljedice sušnih perioda.

Izvještaj o globalnoj procjeni smanjenja rizika od katastrofa: Specijalni izvještaj o suši 2021. godine (Global Assessment Report on Disaster Risk Reduction: Special Report on Drought 2021) objavljen je u četvrtak, a njegovi nalazi biće uključeni u raspravu na ključnim UN-ovim klimatskim pregovorima poznatim kao Cop26, koji se novembra ove godine održavaju u Glasgowu.

Izvor: Guardian

Objavljeno: 17/06/2021.