Zašto su požari toliko gori nego prije? Mogu li se biljke i životinje uopšte oporaviti?
|
Studija godova drveća koji datiraju još iz Rimskog carstva otkriva da su vremenske prilike u Evropi nakon 2014. godine – abnormalne.
|
Moronske teorije zavjere o Billu Gatesu koji bi da mikročipira svijet samo odvlače pažnju od ogromne neobjašnjive moći kojom on, kao i drugi bogataši, realno već raspolaže.
|
Globalno zatopljavanje ne znači da će Sarajevo biti Dubrovnik. Priča iz Indije – o sječi šume, branama koje pucaju, otapanju leda i himalajskim tsunamijima.
|
Širom Evrope se insistira na peletima kao ekološki prihvatljivoj alternativi uglju. A šta ako ova pomama za energijom iz biomase i dodatno pogoršava klimatsku krizu?
|
Većinom smo saglasni da najveći teret u uslovima pandemije podnose zdravstveni radnici na prvoj liniji. Ali ostale radnike listom zaboravljamo – radnike u trgovini, fabričke radnike, čistače, novinare itd.
|
Svaka četvrta smrt u svijetu može se povezati sa zagađenjem.
|
Jedan od omiljenih mitova bogatog Sjevera – da najveću odgovornost za uništavanje prirodnih staništa snose ekološki neosviještene zemlje globalnog Juga.
|
Mjere protiv pandemije koronavirusa donose se u dijelovima i za dijelove svijeta koji si mogu priuštiti povlačenje u individualizam. Ali milioni stanovnika gradova poput Lagosa u Nigeriji nemaju šansu za socijalno distanciranje.
|
Nema prelaska na privredu koja ne uništava prirodnu sredinu ako radništvo i sindikati nisu akteri te tranzicije. Da je to moguće pokazuje država New York nedavno najavljenim masovnim ulaganjima u vjetroelektrane, željeznice i još mnogo toga, sve uz podršku radničkih i ekoloških grupa.
|
Barcelona lansira ambiciozan desetogodišnji plan za smanjenje zagađenja zraka – otvaraju se nove zelene i pješačke zone.
|
Privatizacija vode u Engleskoj pokazala se pravom katastrofom – krajnje je vrijeme da se vodovod vrati javnosti.
|
Fokusirajući se na brojčane pokazatelje emisija ugljika, aktivisti iz bogatih zemalja riskiraju da zanemare živote ugroženih populacija.
|
UN upozorava da bi nestašica vode do 2050. godine mogla pogoditi oko pet milijardi ljudi širom svijeta. A na burzama se počinje trgovati vodom.
|
Izgradnja humanog grada mora poći od pretpostavke da svako živ zaslužuje pristojno mjesto za život.
|
Kineska vlada gradi grad osmišljen za lakše provođenje mjera zatvaranja u budućim pandemijama.
|
Decenijama se već zagovornici privatizacije javnih usluga hvališu uštedama troškova. A mi (širom svijeta) tome plaćamo danak.
|
Širom Velike Britanije, poljoprivredne i vodoprivredne kompanije uništavaju nekad snažne vodene tokove. Zvuči poznato...
|
Jedan američki ljekar i jedan američki bankar saglasni su da je u SAD nužno još jedno strogo zatvaranje – jer samo to može spasiti živote i ekonomiju.
|
Paket za oporavak kao da obećava (konačno) dublju integraciju evropskih zemalja. Varoufakis, nekad ministar u grčkoj vladi koju je formirala lijeva Syriza, misli da to neće uspjeti. Evo zašto.
|
Demokratija u službi kapitalizma – nije demokratija.
|
Koronavirus kosi starosjedilačka plemena u Brazilu – ubija im starješine i nanosi nepopravljivu štetu plemenskoj istoriji, kulturi i medicini.
|
Gradovi oduvijek zadovoljavaju potrebe elita, ali reakcija društva na pandemiju pokazuje da ne mora tako i ostati.
|
Kakvog dobra od povećanja bruto domaćeg proizvoda koje ubija? Osnovna zadaća ekonomije jest da ljude održi na životu.
|
