U kakvom ćemo svijetu osvanuti nakon pandemije koronavirusa? Aktivistkinja i autorica Naomi Klein insistira na tome da okosnica globalnog oporavka moraju biti klima, jednakost i pravičnost.
„Postavlja se samo pitanje jačine drugog vala“, kaže direktorica Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti. Opuštanje mora ići uporedo s mjerama opreza.
Pandemija nas je podsjetila koliku moć zapravo imaju države. Tu moć treba iskoristiti za nametanje radikalne transformacije ekonomije, što je neophodno radi suočavanja s klimatskom krizom. Zašto nametanje? Zato što se kapitalisti koji su krizu uzrokovali sasvim sigurno neće dobrovoljno odreći profitiranja na račun eksploatacije prirode i ljudi.
Ljevica se u ovakvim vremenima obično pita: „Šta da se radi?“ Pitanje je umjesno, ali lako vodi uopštenim odgovorima. Stoga bi bilo korisnije upitati: „Šta radite i zašto?“
Mnogi svjetski gradovi tokom zatvaranja usljed pandemije prepuštaju saobraćajnice biciklistima i šetačima. A sve više gradskih stanovnika, a i gradonačelnika, zagovara radikalne promjene gradskog života i drastično ograničenje automobilskog saobraćaja.
KK Shailaju smatraju rok-zvijezdom među ministrima: slave je s pravom - u siromašnoj državi od 35 miliona ljudi virus je odnio samo četiri žrtve. Evo kako je to postigla ova komunistkinja, dugogodišnja prosvjetna radnica.
U razgovoru za Guardian, Thomas Piketty, francuski ekonomista i autor dva svjetska bestselera o kapitalizmu, kaže da razmišlja o mogućnostima koje ova pandemija pruža za izgradnju pravednijeg i ravnopravnijeg društva.
Od gradske infrastrukture u javnom vlasništvu svi mi imamo koristi. Od gradske infrastrukture u vlasništvu privatnih kompanija, koje rade za profit, koristi imaju samo vlasnici tih kompanija. Budućnost mora biti javna.
Ovo je priča seksualne radnice iz Argentine. Zbog pandemije ne može raditi - a nema podršku vlade. Preživljava zahvaljujući neformalnoj mreži seksualnih radnica #HumansofCOVID19.
Dok u pobuni masa padaju kipovi velikana današnjeg svijeta, učimo da u istoriji ne može biti neprikosnovenih ako taj svijet želimo mijenjati. Pitanje je samo hoćemo li naučiti da rušenje simbola i samo lako postane novi set šminke za isti stari svijet.
U jeku pobune koja se u SAD-u odvija nakon brutalnog ubistva Georgea Floyda, svjetska mobilizacija protiv rasizma imala je iznenađujući odjek čak i u Švedskoj. Ne pomaže ni imidž nordijske tolerancije – to je ipak samo imidž.
Čim se ljudi ujedine u borbi za radikalne promjene, razni čuvari poretka (i vlastitih privilegija) razbijaju front glasinama o ubačenim elementima i manipulaciji poštenim građanima.
Povrće na trpeze širom Evrope stiže s polja na kojima mahom rade ‘nevidljivi’ ljudi – mahom migranti iz afričkih zemalja. Rade danonoćno, bez ikakve zaštite, bez pravnog statusa i za nikakve nadnice.
Budući da su redovni lanci opskrbe kolabirali, a od vlade stiže tek mršava pomoć, građani SAD-a se sami organizuju da nabave zaštitnu opremu zdravstvenim radnicima.
Paket za oporavak kao da obećava (konačno) dublju integraciju evropskih zemalja. Varoufakis, nekad ministar u grčkoj vladi koju je formirala lijeva Syriza, misli da to neće uspjeti. Evo zašto.
Zahvaljujući tome što koronavirus pogađa i bogate u bogatijem dijelu svijeta, ima nade da uskoro vidimo vakcinu. Nismo te sreće kad je tuberkuloza u pitanju.
Jesmo li u novi svijet sišli ili propali? Manuela Gandini, kustosica i kritičarka umjetnosti, o prilici za promjene: koronavirus je odnio ogromne žrtve, ali možda uništi i nepravedan i predatorski ekonomski sistem.
