„Postavlja se samo pitanje jačine drugog vala“, kaže direktorica Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti. Opuštanje mora ići uporedo s mjerama opreza.
Godine 1918. Philadelphia se nije pripremila za epidemiju, a Seattle je reagovao na vrijeme. Priča o dva grada i za nas danas predstavlja dobru lekciju.
Pandemija koja je zatvorila cijeli svijet baca sasvim novo svjetlo na značaj vakcina. Dok se očajnički traga za vakcinom protiv korone, možda nam neke stare vakcine već spašavaju živote?
Ljevica se u ovakvim vremenima obično pita: „Šta da se radi?“ Pitanje je umjesno, ali lako vodi uopštenim odgovorima. Stoga bi bilo korisnije upitati: „Šta radite i zašto?“
Mnogi svjetski gradovi tokom zatvaranja usljed pandemije prepuštaju saobraćajnice biciklistima i šetačima. A sve više gradskih stanovnika, a i gradonačelnika, zagovara radikalne promjene gradskog života i drastično ograničenje automobilskog saobraćaja.
KK Shailaju smatraju rok-zvijezdom među ministrima: slave je s pravom - u siromašnoj državi od 35 miliona ljudi virus je odnio samo četiri žrtve. Evo kako je to postigla ova komunistkinja, dugogodišnja prosvjetna radnica.
U razgovoru za Guardian, Thomas Piketty, francuski ekonomista i autor dva svjetska bestselera o kapitalizmu, kaže da razmišlja o mogućnostima koje ova pandemija pruža za izgradnju pravednijeg i ravnopravnijeg društva.
Od gradske infrastrukture u javnom vlasništvu svi mi imamo koristi. Od gradske infrastrukture u vlasništvu privatnih kompanija, koje rade za profit, koristi imaju samo vlasnici tih kompanija. Budućnost mora biti javna.
Mostovi od korijenja, drveće kao klima-uređaji, bicikli umjesto automobila – buja imaginacija kad prestanemo misliti po diktatu telefonskih ‘aplikacija’.
Ovo je priča seksualne radnice iz Argentine. Zbog pandemije ne može raditi - a nema podršku vlade. Preživljava zahvaljujući neformalnoj mreži seksualnih radnica #HumansofCOVID19.
Dok u pobuni masa padaju kipovi velikana današnjeg svijeta, učimo da u istoriji ne može biti neprikosnovenih ako taj svijet želimo mijenjati. Pitanje je samo hoćemo li naučiti da rušenje simbola i samo lako postane novi set šminke za isti stari svijet.
U jeku pobune koja se u SAD-u odvija nakon brutalnog ubistva Georgea Floyda, svjetska mobilizacija protiv rasizma imala je iznenađujući odjek čak i u Švedskoj. Ne pomaže ni imidž nordijske tolerancije – to je ipak samo imidž.
Čim se ljudi ujedine u borbi za radikalne promjene, razni čuvari poretka (i vlastitih privilegija) razbijaju front glasinama o ubačenim elementima i manipulaciji poštenim građanima.
Povrće na trpeze širom Evrope stiže s polja na kojima mahom rade ‘nevidljivi’ ljudi – mahom migranti iz afričkih zemalja. Rade danonoćno, bez ikakve zaštite, bez pravnog statusa i za nikakve nadnice.
Budući da su redovni lanci opskrbe kolabirali, a od vlade stiže tek mršava pomoć, građani SAD-a se sami organizuju da nabave zaštitnu opremu zdravstvenim radnicima.
Zahvaljujući tome što koronavirus pogađa i bogate u bogatijem dijelu svijeta, ima nade da uskoro vidimo vakcinu. Nismo te sreće kad je tuberkuloza u pitanju.
Jesmo li u novi svijet sišli ili propali? Manuela Gandini, kustosica i kritičarka umjetnosti, o prilici za promjene: koronavirus je odnio ogromne žrtve, ali možda uništi i nepravedan i predatorski ekonomski sistem.
