EVROPSKA UNIJA POTPOMAŽE UBIJANJE EVROPSKIH ŠUMA?

Piše: 

Forest Defenders Alliance

Prvo loša vijest: oko 20% energije koju Evropska unija ubraja u obnovljivu – i kao takvu subvencionira – dolazi od sagorijevanja drveta. Taj vid proizvodnje energije povećava emisije ugljen-dioksida, uništava šumske eko-sisteme i doprinosi zagađenju zraka. Drugim riječima, podriva realizaciju ciljeva koje je EU postavila u pogledu klime, raznolikosti živog svijeta i eliminacije izvora zagađenja.

Dobra vijest: Evropska unija sad ima šansu da promijeni ovu suludu politiku.

Trenutno preko 60% energije iz obnovljivih izvora u EU dolazi od spaljivanja raznih vrsta biomase i otpada. Oko 20% dolazi od sagorijevanja šumskog drveta, a ne piljevine i sličnih otpadaka. Iako se promoviše i subvencionira jednako kao i solarna, geotermalna i energija vjetra, sagorijevanje šumske biomase nije karbonski neutralna, pa ni niskoemisiona. Naučnici iz same EU utvrdili su da uzgoj novih šumskih nasada kao vid kompenzacije za emisije CO2 od spaljivanja drveta iziskuje decenije, pa i stoljeća. Uprkos tome EU i dalje tretira spaljivanje drveta kao izvor obnovljive energije nultih emisija.

Otprilike polovina stabala posječenih u EU koristi se u proizvodnji energije – tako svake godine stotine miliona tona CO2 odlaze kroz dimnjake u atmosferu, pri tome smanjujući šumske ‘rezervoare’ CO2 koji su nam očajnički potrebni u borbi za smanjenje emisija. Drvene sječke i peleti u sve većoj mjeri dolaze iz zabačenijih dijelova Evrope, poput Baltika i Karpata, gdje se nalaze neke od posljednjih prastarih i nedirnutih šuma Evrope. Svake godine se sječom ogole nova područja unutra šumskih ekosistema, ne samo Evrope nego i SAD-a, Kanade, Rusije, Ukrajine i drugih zemalja koje izvoze pelete da bi se zadovoljila sve veća potražnja Evropske unije za biomasom. Unosne sheme subvencija za obnovljivu energiju stvorile su tržište i za drvo lošeg kvaliteta koje se koristi kao gorivo, usljed čega se razvijaju i ekstremni vidovi sječe. Šumski ekosistemi su u najgorem stanju ikad zabilježenom u EU, a vrste izumiru zbog uništavanja staništa.

Ima toga još: sagorijevanje drveta dodatno zagađuje zrak u situaciji kad aerozagađenje u EU već ubija preko hiljadu ljudi dnevno – i to prije pandemije. Sagorijevanje drveta za zagrijavanje domaćinstava jedan je od najvećih izvora finih lebdećih čestica, ali ga EU ipak ubraja u izvor obnovljive energije.

A vrhunac svega je da potrošači struje u EU plaćaju milijarde eura u vidu subvencija kompanijama koje uništavaju naše šume, klimu i zrak – sve na ime proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Samo tokom 2017. godine građani petnaest zemalja članica EU platili su na ime tih subvencija preko šest i po milijardi eura. Ukupna cifra za cijelu Uniju znatno je viša.

Evropska unija obavezala se na postizanje karbonske neutralnosti do 2050. godine i obnovu ekosistema. To podrazumijeva da se u šumama mora zadržati drastično veća količina CO2 i smanjiti sječa šuma. Institucije priznaju da sagorijevanje biomase nije karbonski neutralno, ali neki i dalje tvrde da se time potpomaže borba protiv klimatskih promjena ukoliko biomasa dolazi iz održivog uzgoja. No ništa ne mijenja činjenicu da sagorijevanje drveta sad povećava emisije i da trebaju decenije pa i stoljeća da se uzgoje nove šume koje će apsorbovati CO2 iz atmosfere. Nemamo mi toliko vremena u borbi protiv klimatskih promjena.

Funkcioneri razmatraju moguće promjene ove politike, ali se još uvijek barata opcijama koje nisu osobito revolucionarne. Izbor pred njima je jasan: ili će poslušati nauku pa šume i klimu staviti na prvo mjesto ili će nastaviti da se ulizuju šačici kompanija i lobista koji će se i dalje bogatiti od spaljivanja naših šuma za tzv. ‘obnovljivu’ energiju.

Nadamo se da će funkcioneri poslušati više od 120 grupa koje pozivaju na naučni pristup u kreiranju javne politike koja šumsku biomasu uklanja iz Direktive EU o obnovljivoj energiji. Nova politika bi omogućila da se sagorijevanje drvnog otpada, na koji otpada oko pola ukupne količine biomase u EU, i dalje kvalifikuje kao obnovljiva energija. Time sagorijevanje šumskog drveta ne bi prestalo – samo što se to više ne bi smatralo doprinosom ostvarenju ciljeva koje je EU postavila u pogledu obnovljive energije. [Drugim riječima, ne bi bilo poticajnih subvencija, op.ur.]

Naprosto je nedopustivo subvencionirati sagorijevanje šumske biomase [zdravog-pravog drveta, op.ur.] koje nam ugrožava klimu, raznolikost živog svijeta i smanjenje zagađenja.

Hoće li podpredsjednik EU Timmermans ostati upamćen kao istinski globalni lider koji se borio za klimu, šume i zdravlje, ili kao još jedan političar koji je imao moć ali odlučio da ništa ne uradi?

IZVOR: Euractiv.com

Objavljeno: 8/6/2021.

Objavljeno na RIJEČ i DJELO: 

17/06/2021