Novi kineski grad 'otporan na Covid' – urbanizam i arhitektura za buduće pandemije?

Piše: 

THE WEEK
Novu metropolu nedaleko od Pekinga Kina je prvobitno planirala kao pametni grad i poslovno središte, ali je planove prilagodila novim okolnostima. Širom svijeta je proljetno zatvaranje usljed pandemije pokazalo da ljudi trebaju više prostora i sadržaja dostupnih u blizini mjesta stanovanja. Moguće da nove spoznaje vode novoj kulturi stanovanja i gradnji prilagođenoj potrebama stanovnika, ali je vjerovatnije da će dovesti do stvaranja samodostatnih enklava za one koji si to mogu priuštiti. (@RiD)


S engleskog prevela: M. Evtov

Xiong’an je od Pekinga udaljen stotinjak kilometara. Predsjednik Xi Jinping je vodeću novu metropolu prvi put najavio 2017. godine kao inovativan projekt pametnog grada i potencijalno poslovno središte za firme koje ne mogu pronaći prostor u prenaseljenoj prijestonici.

No, pandemija koronavirusa je promijenila fokus projekta, pa su arhitekti dobili zadatak da kreiraju „blokove stanova opremljenih tako da stanovnicima omoguće da i u zatvaranju normalno funkcionišu“, prenosi The Telegraph.

Šta je Xiong’an?

Očekuje se da će novi grad sjeverne provincije Hebei koštati Peking oko 500 milijardi dolara (385 milijardi funti), a osnovna infrastruktura bi trebala biti završena do 2022. godine.

Xiong’an će služiti kao glavno pametno čvorište za „najmodernije tehnološke firme, čineći budući grad potencijalnim rivalom kalifornijskoj Silicijskoj dolini“, kaže The Telegraph, dodajući da će ova urbana enklava, izvorno zamišljena radi ublažavanja pritiska na Peking, „uživati u brzi željezničkoj vezi i širokopojasnoj mreži 5G“.

Prema institutu Brookings, Xiong’an je zamišljen „kao inovacija koja će Kini pomoći da se prebaci na industriju visoke dodatne vrijednosti“ da bi izbjegla „zamku srednjih prihoda“, posebno u tzv. „pojasu hrđe“ na sjeveru Kine.

Jedna istraživačka grupa sa sjedištem u Washingtonu kaže: „Xi teži da svoje ime poveže s novim urbanim čudom – baš onako kako se Shenzhen i Pudong smatraju draguljima Dengove ere“.

Kako Covid mijenja planove

Nakon izbijanja pandemije koronavirusa, Peking odlučuje da ovaj projekat preoblikuje u smještajne kapacitete pogodne za pandemiju – stanove u kojima se, kako piše The Sun: „i tokom zatvaranja može živjeti u visokom stilu“.

Na konkursu za izradu novog projekta za stambene prostore pobijedili su Arhitekti Guallart iz Barcelone. Konkurs je objavljen u vrijeme dok je Španija bila zatvorena, a pobjednici kažu da je njihov projekat „u potpunosti“ određen iskustvom rada pod tim ograničenjima.

Rezultat će biti stambeni blokovi s velikim balkonima „koji će omogućiti pristup otvorenom prostoru i ogromne komunalne radne površine koje omogućavaju socijalno distanciranje“.

A „u slučaju prekida opskrbe hranom, porodice mogu ostati samostalne zahvaljujući povrtnjacima, staklenicima i solarnoj energiji“.

Državni informativni kanal China Global Television Network (CGTN) kaže da će zgrade imati „mješovitu namjenu, te uključivati stanove, prebivališta za mlađe i starije, urede, bazene, trgovine, tržnice, obdaništa i administrativne centre – što znači ograničene potrebe za putovanjem”.

CGTN dodaje da će ova enklava „u osnovi sadržati interni metabolički sistem koji integriše proizvodnju energije, recikliranu vodu, proizvodnju hrane i ponovnu upotrebu materijala – što je čini izuzetno samoodrživom“.

Je li to dobra zamisao?

Vicente Guallart, osnivač kompanije Guallart Architects kaže da su oni „željeli napraviti manifest o svemu što smatramo važnim tokom zatvaranja, kao i inače za budućnost“.

„Ako svaka kuća ima uslove za rad i obrazovanje na daljinu, te fleksibilne prostore na velikim terasama, ako gradovi mogu uzgajati hranu na krovovima i štampati predmete u svojim četvrtima, onda smo spremniji za buduće krize“, rekao je Guallart Fondaciji Thomson Reuters.

Predsjednik Xi zagovara ovaj projekat kao „novi standard u eri post-COVID“.

The Telegraph zapaža da su pandemije i ranije „igrale značajnu ulogu u urbanom dizajnu jer su na sistem planiranja modernih američkih gradova, na primjer, uticale epidemije kolere 1800ih – koje su se dešavale dok je zaražena voda slobodno tekla ulicama. Uredni pravolinijski raspored ulica olakšao je postavljanje vodovoda.“

Tony Matthews, profesor urbanizma i planiranja zaštite okoliša na australijskom univerzitetu Griffith, predviđa da bi panika zbog buduće zaraze mogla stvoriti „elitističke enklave koje su bar donekle dovoljne same sebi“.

„Oni koji si mogu priuštiti izolaciju, često neće oklijevati da je i plate“, kaže Matthews za Reuters. „Moguće da se nakon Covida pojave zaštićene enklave u kojima postoje privatne medicinske ustanove i proizvodnja hrane na licu mjesta.“

IZVOR: The Week

Objavljeno: 09/09/2020.

Objavljeno na RIJEČ i DJELO: 

22/09/2020