S engleskog prevela: M. Evtov

Vlada Estonije zadnjih godina dozvoljava golu sječu šume u dijelovima prirodnog rezervata Haanja. Relaksiranje primjene propisa došlo je kao odgovor na nagli porast potražnje estonskog drveta na međunarodnom tržištu, i to ne zbog proizvodnje namještaja ili građevinarstva. Krivac je neočekivan – u pitanju je evropska politika obnovljive energije.

Gola sječa šume u zaštićenim područjima

U Estoniji šume pokrivaju dva miliona hektara, preko pola površine te države. Oko petine šuma je pod zaštitom mreže Natura 2000, kojom Evropska unija štiti svoje šume i rijetke i ugrožene vrste. Park Haanja je stanište 20 zaštićenih vrsta. Zaštićena područja potpadaju pod pravno obavezujuće akte EU Direktive o pticama iz 1979. godine i Direktive o staništima iz 1992. godine. Ali sječu šume reguliše domaće zakonodavstvo, a Estonija dozvoljava sječu ukoliko se ne radi o specijalnim staništima i močvarama, ili se ne odvija tokom sezone parenja ptica.

Sad su cijela područja pod šumom – ogoljena. To je djelo šumarskog preduzeća Valga Puu, podružnice grupe Graanul Invest, najvećeg evropskog proizvođača drvenih peleta koje sad umjesto uglja koriste mnoge evropske termoelektrane – ložeći industrijske količine drveta.

Aktivisti upozoravaju da Estonija ovim krši evropske direktive i podriva napore na ostvarivanju ciljeva Evropske unije u pogledu klimatske krize. No Siim Kuresoo iz neprofitne Estonske Fondacije za prirodu (EFP) ne smatra vladu jedinim krivcem. On tvrdi da postoji direktna spona između ubrzanog uništavanja baltičkih šuma i subvencioniranog razvoja industrije biomase – koji podržavaju politike EU na polju obnovljivih izvora energije.

„Postoje jasni dokazi da je intenziviranje sječe bar djelimice izazvano povećanom potražnjom za biomasom radi proizvodnje energije”, navodi se u izvještaju za EFP i Ornitološko društvo Latvije na kojem je radio i Kuresoo. „S obzirom na to da je samo 2019. godine preko pola ukupne količine izvezenih peleta iz Estonije i Latvije otišlo u Dansku, Nizozemsku i Veliku Britaniju, korištenje ‘zelene energije’ u ove tri zemlje direktno utiče na sječu šuma u ove dvije baltičke zemlje.”

Gubitak šuma ubrzan je nakon 2015. godine, kad vlada relaksira pravila zaštite i u nekim rezervatima dozvoljava golu sječu. Širom Estonije posječeno je 15 hiljada hektara šume u područjima obuhvaćenim programom Natura 2000. Iako je za samo pet godina ogoljeno 80% tog područja, planira se i daljnje popuštanje propisa u estonskim nacionalnim parkovima.

Zbog uništavanja šuma trpe i ptice. U Estoniji se populacija šumskih ptica svake godine smanji za 50 hiljada parova.

Sječa itekako utiče i na sposobnost šuma da zadržavaju ugljen-dioksid – a prekomjerna emisija ovog stakleničkog plina glavni je uzrok zagrijavanja planete i klimatskih turbulencija. Sječom se podrivaju napori na smanjenju emisija i umanjuju šanse Estonije i Latvije da emisije svedu na nulu.

Naše pare za našu propast: subvencioniranje lažno obnovljive energije

Ideja održivosti je u samoj srži evropske debate o obnovljivoj energiji. Napori da se ugalj – jedan od najvećih svjetskih uzročnika emisije ugljen-dioksida – zamijeni čistijim izvorima energije nalaze se na vrhu prioriteta planetarne borbe protiv klimatskih promjena. Peleti su naizgled savršena alternativa uglju jer dodatnih emisija nema sve dok se umjesto posječenog drveća zasađuju nove sadnice. A drveće uzima iz atmosfere ugljen-dioksid i ‘zaključava’ ga.

Za taj proces, međutim, trebaju i decenije, a drvo sagorijevanjem u pećima ispušta više CO2 po jedinici energije nego prirodni plin, ulje, pa čak i – ugalj. Dakle, sagorijevanje drveta radi proizvodnje električne energije moglo bi države koštati mogućnosti dostizanja cilja postavljenog Pariškim sporazumom – da do 2050. godine održe zagrijavanje planete dobrano ispod 2 stepena Celzijusa.

Potražnja drvene biomase ili energije iz drveta, kao alternative uglju, dramatično je porasla 2009. godine, s prvom direktivom EU o energiji iz obnovljivih izvora. Direktiva obavezuje članice da 20% svoje energije obezbijede iz obnovljivih izvora [podsjećamo da za Bosnu i Hercegovinu ta stopa iznosi 40%, op. ur.], a energija iz biomase je klasifikovana kao karbonski neutralna.

Time je drvena biomasa kategorisana kao obnovljiva čak i kad ne dolazi iz drvnog otpada i šumskog ostatka, nego od pravih-zdravih stabala. Kompanije su dobile zeleno svjetlo da pelete prave iz posječenih stabala, ne samo od nusproizvoda sječe za druge namjene, a sve u ime održivog upravljanja šumama. Čim je EU 2018. godine donijela odluku da do 2030. godine udvostruči upotrebu energije iz obnovljivih izvora, naučnici su upozorili na ovu rupu u propisima koja rezultira ubrzavanjem klimatske krize i uništavanjem starih šuma. Ali je milijarde eura težak lobi proizvođača biomase uspio osujetiti izmjene pravnog okvira. Skoro četvrtina stabala posječenih u EU 2019. godine otišla je na proizvodnju energije, dok je 2000. godine taj udio iznosio 17%. Biomasa, mahom iz šumskih stabala, sad čini 60% izvora obnovljive energije u EU – više nego solarna i vjetroenergija zajedno! Da bi se zadovoljila potražnja, razvila se intenzivna prekogranična industrijska proizvodnja.

Rast ove industrije, međutim, hrane subvencije iz novca poreskih obveznika. Od 2008. do 2018. godine subvencije za biomasu, mahom iz drveta, u svim članicama EU skočile su za 143%. U Velikoj Britaniji će do 2027. godine državne subvencije za proizvodnju biomase dosegnuti iznos od 13 milijardi funti.

Estonski Graanul Invest otvorio je prvu fabriku 2005. godine, a danas je njegov osnivač Raul Kirjanen, poznat kao „kralj peleta”, jedan od najbogatijih ljudi baltičke regije. Svakog mjeseca na hiljade peleta idu iz estonske Rige put Velike Britanije i tamošnjih elektrana. Jedna od njih – Drax, čija su četiri od ukupno šest blokova 2013. godine prešla s uglja na biomasu – danas je najveći svjetski pogon za proizvodnju električne energije iz biomase. Estonski peleti prodaju se i u Danskoj, Nizozemskoj i Italiji.

Ali proizvodnja struje iz peleta ne bi bila finansijski održiva bez državnih subvencija. Velika Britanija subvencionira Drax s oko dva miliona funti dnevno. Do 2027. godine, kad subvencije prestaju, Drax će primiti pomoć u visini od 10 milijardi funti.

Ukupan iznos kojim Velika Britanija subvencionira proizvodnju električne energije iz biomase najveći je u Evropi, ali i druge vlade kreću istim putem. Nizozemska vlada je tako kompanijama RWE, Uniper i Onyx obećala subvencije u visini od tri i po milijarde eura, čime ta država postaje jedan od najvećih evropskih uvoznika drvenih peleta. Okolišni aktivisti sa strepnjom prate zbivanja u Njemačkoj, gdje Onyx Power, podružnica američkog investicionog fonda Riverstone, ispituje mogućnost prelaska termolektrana s uglja na biomasu.

„Biomasa se ovoliko koristi samo zato što se proizvodnja energije iz bioenergije subvencionira”, objašnjava Duncan Brack, saradnik londonskog think-tanka Chatham House. „Faktički plaćamo porast emisija karbona u atmosferu, što je apsurdno trošenje javnog novca.” Brack kaže da je 2009. godine direktiva EU o energiji iz obnovljivih izvora pokrenula lavinu subvencija za obnovljivu energiju. No otad su drastično pale cijene proizvodnje struje iz solarne i vjetroenergije, ističe Brack, te subvencije za biomasu sad treba ukinuti.

Michael Norton iz Naučnog savjeta evropskih akademija objašnjava: „Prvobitna pojednostavljena ideja da se bioenergija proizvodi iz drveta iz namjenski uzgojenih industrijskih šuma razvila se u cijelu industriju čiji su efekti suprotni namjeravanim.”

Ekološka vrijednost šume nasuprot ekonomskoj vrijednosti šume

U novembru 2020. godine posjetili smo Park prirode Haanja da provjerimo satelitske snimke ubrzane sječe. Vozili smo se kroz seoca s drvenim kućama, kraj širokih tamnih jezera i krava koje su mirno pasle na pašnjacima. Kad smo kraj sela Vakari skrenuli lijevo, pored močvara okruženih brezama, našli smo se na čistini: kao da je neko precizno isjekao cijele pravougaonike šume. Investitorska grupa Graanul je od 2016. godine do danas u ovom parku prirode posjekla više od 100 hektara šume, što je drastičan skok u odnosu na prethodni petogodišnji period, kad je posječeno 20 hektara.

Graanul golom sječom šume dobija 84% ukupne količine drveta za proizvodnju peleta. Iz te kompanije kažu da je gola sječa šume glavni modalitet sječe u Estoniji jer to dozvoljava „najbržu obnovu šuma. Većina stabala u Estoniji kratkog je vijeka i sječa nakon koje raste nova šuma znači da će svo drveće rasti zajedno i biti iste starosti.” U praksi ovo znači da na ogoljenom dijelu šume ostaju samo patrljci, a da u zaštićenim područjima Graanul Invest ostavi tek poneko drvo, što onda predstavlja kao napor na očuvanju raznolikosti biljnih vrsta.

Graanul Invest kaže da pravila izmijenjena nakon 2015. godine nisu promijenila količinu sječe koju vrše njegove kompanije za upravljanje šumama, nego ih samo učinila „efikasnijim“. Tvrdi i da kompanije za upravljanje šumama ne vrše sječu radi pretvaranja drveća u pelete. „Glavni cilj je sakupiti visokokvalitetne trupce za pilane i industriju šperploče, te za fabrike celuloze. Za proizvodnju peleta koristi se samo materijal neprikladan za druge industrije”, kaže glasnogovornik Graanul Investa.

Ali 40% drveta koje Graanul Invest ubire s ovog zemljišta potiče od cijelih stabala koja navodno nisu dovoljno ravna ili odgovarajuće veličine za korištenje u industriji namještaja i građevinarstvu. Ovo „drvo niskog kvaliteta”, kako ga sektor naziva, drobi se i pretvara u drvene pelete.

Po Evropskoj komisiji, sječa starih i šuma kojima se loše upravlja može povećati sposobnost šume da zadrži ugljik, te poboljšati staništa malih ptica i sisavaca. To bi mogao biti slučaj u Estoniji, gdje je velik dio šuma prirodno izrastao prije 70 godina na poljoprivrednom zemljištu ostalom iza Estonaca koji su tokom Drugog svjetskog rata ubijeni ili deportovani iz ruralnih područja. „Udio nekvalitetne drvne građe u estonskim šumama oduvijek je visok zbog činjenice da se u doba SSSR-a uopšte nije gospodarilo šumama”, kaže Marku Lamp, zamjenik glavnog sekretara estonskog ministarstva okoliša. „Ovo je na neki način prilika za prodaju zaliha niske kvalitete.” Ali Almuth Ernsting iz klimatske aktivističke skupine Biofuelwatch kaže da se pojam „drvo niske kvalitete” temelji isključivo na ekonomiji i „ne uzima u obzir ekološku, klimatsku ili kulturnu vrijednost drveća.”

Robert Matthews, britanski klimatolog čiji je tim proveo neka od istraživanja koja podupiru revidiranu Direktivu EU o obnovljivoj energiji, pojam nekvalitetnog drveta smatra „problematičnim” jer: “Šta znači niskokvalitetno drvo? To je kao bjanko dozvola za sječu.”

Nema zamjene za prirodne stare šume

Na papiru je šumski fond Estonije stabilan i čak se i malo povećava – po estonskoj Procjeni šumskih resursa za 2020. godinu (PŠR). A na terenu smo zatekli ogoljena područja posađena malim smrekama, koje se formalno smatraju šumskim područjem iako će mladom drveću trebati decenije da apsorbira istu količinu ugljika kao stara (sad posječena) stabla. Po podatcima PŠR-a, površina ovih „privremeno ogoljenih ili nedavno obnovljenih” šuma povećana je od 2010. godine za više od 20%, što ostavlja ozbiljne posljedice na sposobnost estonskog zemljišta da skladišti ugljik. Državni izvještaj o energiji i klimi navodi da se stoga očekuje da će do 2030. godine estonski sektor korištenja zemljišta, što uključuje i šumarstvo, od spremnika ugljika postati emitor ugljika – i to do one godine do koje Evropa, prema ažuriranoj Direktivi EU o obnovljivoj energiji, mora svoju proizvodnju energije iz obnovljivih izvora povećati na 32%.

Graanul Invest je, prema svom godišnjem izvještaju, 2019. godine ponovo zasadio 1,5 milion stabala.

Ali drveću, za razliku od kukuruza i ostalih usjeva biomase, trebaju decenije ili čak stoljeća da izrastu do pune veličine, kaže Massimiliano Patierno, inženjer zaštite okoliša s Međunarodnog instituta za zakon i okoliš. „Ova biomasa se može smatrati karbonski neutralnom samo ako uzmemo u obzir period od, recimo, 40 godina, u kojem će novo drveće poništiti karbonski dug, ali ni slučajno ako uzmemo u obzir vrlo kratak vremenski period.”

Dr. Mary Booth iz Partnerstva za integritet politike kaže da bi drveće i šumski ostaci ostavljeni da se raspadaju na tlu emitovali ugljen dioksid postepeno, dok akumulirani uticaj emisija loženja radi proizvodnje električne energije znatno povećava globalno zagrijavanje.

Najnovija sječa u parku prirode Haanja dogodila se u dijelu koji obuhvata Natura 2000 – posječena je 70 godina stara šuma u kojoj su živjele brojne vrste, kaže Siim Kuresoo.

Stručnjaci smatraju da veća raznolikost šume omogućava i veću raznolikost životinja i biljaka koje u njoj žive. „Dosad je vegetacija štitila ovo tlo od erozije”, kaže Žiga Malek, docent koji na amsterdamskom univerzitetu Vrije predaje korištenje zemljišta i dinamiku ekosistema, „gola sječa je u područjima Natura 2000 dozvoljena samo ukoliko se ne kosi s lokalnim pravilima očuvanja. U ovom slučaju bi to značilo minimalno remećenje ekosistema – a očito nije tako. Ponovo zasađene šume mogu koristiti klimi, ali nikad ne mogu nadoknaditi uništeni šumski ekosistem.”

Na količinu ugljika pohranjenog u tlu može uticati i promjena vrste šume, kaže Malek. „Čak i da se na području ogoljenom sječom zasadi neka brzorastuća vrsta, u smislu spremišta ugljika to dugoročno nije ni približno djelotvorno kao prirodno izrasla šuma.”

***

Postoje naznake da EU namjerava pooštriti kriterije oko vrste drveta kao obnovljive energije. Naučnici i aktivisti kažu da naprosto nemamo vremena da siječemo drveće za proizvodnju energije ako mislimo ispuniti klimatske ciljeve.

„Pitanje hitnosti je u posljednjih 15 godina potpuno promijenjeno”, kaže Michael Norton. „Zapravo nemamo vremena do 2070. godine – emisije se moraju smanjiti mnogo ranije. Biomasa koja u narednih 10 do 30 godina povećava emisije ugljika nije kompatibilna s politikom klimatskih promjena.”

A estonski aktivista Kuresoo kaže da će u parku prirode Haanja proći mnogo decenija dok do danas oboreno drveće naraste do nekadašnje veličine. „Ta priča o karbonskoj neutralnosti je bajka”, kaže on. „Klimatske promjene se već događaju. Drveće trebamo saditi, a ne sjeći.”

Tekst je skraćen i prilagođen za RiD.

IZVOR: Guardian

Objavljeno: 14/01/2021.