Starješine starosjedilačkih plemena u Brazilu kosi Covid-19

Piše: 

Dom Phillips

S engleskog prevela: M. Evtov
 

Kad se Bep Karoti Xikrin zarazio Covidom-19, odbio je ići u bolnicu.

Šezdesetčetverogodišnjeg poglavicu domorodačkog sela Xikrin u brazilskom Amazonu mučili su glavobolja i umor i teško je disao. Ali u bolnicu nije htio jer se plašio da se otamo nikad neće vratiti, kaže njegova kćer Bekuoi Raquel.

I tako je umro u svom selu – a s njim su izgubljeni i njegovo decenijsko znanje i iskustvo vodstva. „Znao je svašta o stvarima koje mi još nismo ni doživjeli“, kaže Bekuoi (21). „Svi su mu se divili i voljeli ga.“

Pandemija desetkuje plemena

Ukupni broj žrtava Covida-19 u Brazilu nadilazi 50.000, a virus se kroz starosjedilačke zajednice sve više širi ubijajući im poglavice, starješine i tradicionalne iscjelitelje – zbog čega plemena strahuju da će ih pandemija ne samo desetkovati, nego nanijeti i nepopravljivu štetu njihovom poznavanju vlastite istorije, kulture i prirodne medicine.

Samo je pleme Munduruku već izgubilo deset sábiosa, iliti mudraca. „Oduvijek ih zovemo živim bibliotekama“, kaže Alessandra Munduruku, jedna od plemenskih vođa. „Sve je ovo užasno bolno.“

U žrtve koronavirusa spada i ugledni poglavica plemena Kayapóa Paulinho Paiakan, zapažen tokom borbe protiv izgradnje brane Belo Monte u koju je bio uključen i slavni Sting.

Starosjedilačka organizacija Apib dosad u 110 zajednica bilježi najmanje 332 smrtnih slučajeva uzrokovanih Covidom-19 i 7.208 slučajeva zaraženih koronavirusom. „Prijeti nam istrebljenje“, kaže Dinamam Tuxá, izvršni koordinator ove organizacije.

Tuxá je samo jedan od starosjedilačkih vođa koji tvrde da vlada krajnje desničarskog predsjednika Jaira Bolsonara zakazuje u zaštititi 900.000 brazilskih domorodaca – od kojih mnogi žive u malim zajednicama gdje često desetine ljudi živi u jednoj kući.

Tuxá kaže da je državna agencija za zaštitu domorodačkog stanovništva (FUNAI / Fundação Nacional do Índio) predugo čekala da pošalje hranu onima koji su se pokušali izolovati u svojim selima, čime ih je prisilila da radi vladine novčane pomoći putuju u obližnje gradove i tako se izlože zarazi. [...]

Namjerno zanemarivanje starosjedilaca?

Dosad su u najvećem brazilskom rezervatu – Yanomami – od Covida-19 umrle četiri osobe, a ukupno otkriveno 146 slučajeva koronavirusa. Ovo pleme je već desetkovano kroz epidemije ospica i gripe, a sad strahuje da će ih onih 20.000 ilegalnih kopača zlata (garimpeiros) koji im preplavljuju rezervat zaraziti i koronavirusom.

Garimpeiros su gori od ospica: nema šanse da ih istjeramo odavde“, rekao je za portal UOL potpredsjednik udruženja Hutukara Yanomami, Dario Kopenawa. Njegov otac, domorodački vođa Davi Kopenawa, član je jedne od nekoliko skupina domorodačkog naroda Yanomami samoizolovanih duboko u šumi.

Brazilsko federalno tužilaštvo 5. juna upozorava federalnu vladu na zanemarenost domorodaca u zaštiti od pandemije. Slavni domorodački vođa Raoni tvrdi da Bolsonaro „koristi“ koronavirus da bi uklonio što više domorodaca.

Vladina zdravstvena služba SESAI (Secretaria Especial de Saúde Indígena) zadužena za zdravlje domorodačkog stanovništva, tvrdi da je ovom stanovništvu u okviru borbe protiv Covida-19 poslala 600.000 paketa opreme za ličnu zaštitu – u ukupnoj vrijednosti od 11 miliona funti. Brazilski kongres je prošlog utorka izglasao zakon po kojem u vanrednim situacijama pomoć domorodačkom stanovništvu odobrava sam predsjednik.

Petina starosjedilaca Brazila živi u najvećoj brazilskoj državi Amazonas, u kojoj se jedino odjeljenje intenzivne njege nalazi u glavnom gradu Manaus, gdje odnedavno hara koronavirus.

Edney Samias (38), poglavica naroda Kokama u amazonskoj regiji Alto Solimões, na 1.000 km od Manausa, kaže da je u njegovom plemenu Covid-19 ubio 57 ljudi – uključujući i njegovog oca.

Guilherme Samias (64) ne zna gdje se koronavirusom mogao zaraziti osim dok je išao u obližnji grad da podigne novčanu pomoć koju je vlada dodjeljuje u vanrednim situacijama. Kad se razbolio, obećan mu je medicinski avio-prevoz do Manausa, ali to se nikada nije ostvarilo.

Agencija FUNAI jest isporučila izvjesne zalihe hrane, ali Samias tvrdi da je ta vrsta pomoći dostupna samo starosjediocima koji žive u okvirima službenih granica rezervata – a u svakom slučaju nije dovoljna za potrebe brojnih porodica. „Cijelo pleme je gladno“, kaže on. Sad ljudi plemena Kokama koji se razbole ostaju u svojim selima i liječe se čajem od amazonskih biljaka, lipe, đumbira, češnjaka i aspirina. „Kombinujemo svoje lijekove s lijekom bijelaca“, objašnjava Samias.

Ovdje niko ne radi sam“

Ali u jednoj teško pogođenoj regiji Amazonije starosjedioci i nevladine organizacije rade s lokalnim vlastima na razvoju vlastitih rješenja.

Čim je u brazilskom gradu s najvećim postotkom autohtonog stanovništva zabilježen visok stupanj zaraze, São Gabriel da Cachoeira je od lokalnih zvaničnika, ljekara javnih institucija i udruženja domorodaca FOIRN (Federação das Organizações Indígenas do Rio Negro) formirao lokalni odbor za vanredne situacije ISA (Istituto SocioAmbietal).

Kako od agencije FUNAI nije stizala obećana pomoć u hrani, starosjedilačke grupe i lokalni dužnosnici sami su prikupili novac za kupovinu i distribuciju hrane. Brazilska NGO za zaštitu zdravlja postavila je širom ove ogromne regije privremene ambulante s visećim mrežama za ležanje i koncentratorima kisika za pacijente iz više od 700 udaljenih zajednica koji nemaju ni šanse da stignu u bolnicu.

„Trudimo se da održimo izolaciju ove zajednice, da ograničimo zarazu i, prema tome, i broj ozbiljnih slučajeva“, objašnjava Guilherme Monção, ljekar nadležne službe SESAI. Sad SESAI prilagođava ovaj model i za ostale regije.

Vlada mora više sarađivati s civilnim društvom, kaže Marivelton Barroso, predsjednica FOIRN-a. „Ovdje niko ne radi sam“.

IZVOR: The Guardian

Objavljeno: 21/06/2020.

 

Objavljeno na RIJEČ i DJELO: 

25/06/2020