„Zelena tranzicija koja ne izostavlja nikoga“ – pa ni privatni kapital

Piše: 

Otvoreno pismo svjetskih lidera
U susret svjetskom Samitu za novi globalni finansijski pakt (22-23. juni, Pariz), svjetski lideri su objavili otvoreno pismo o namjerama, ciljevima i generalnom kursu koji će slijediti u svojim dogovorima. Potpisuju ga lideri iz vrlo bogatih i moćnih zemalja, kao i lideri vodećih zemalja siromašnijeg dijela svijeta. Pismom simbolički preuzimaju obavezu da će u naporima da se prebrodi svjetska okolišna kriza sarađivati na principima solidarnosti i uzajamne pomoći, ali i da ceh krize i promjena neće plaćati siromašni. Pismo je ohrabrujuće i obećavajuće u mnogim aspektima osim u jednom: mijenjati se izgleda može sve osim značaja privatnog kapitala. @RiD

 

S engleskog prevela: M. Evtov

 

Žurno radimo na tome da zadovoljimo potrebe ljudi i ove planete. Višestruki istovremeni šokovi opterećuju sposobnost zemalja da riješe probleme gladi, siromaštva i nejednakosti, izgrade otpornost i ulažu u svoju budućnost.

Zemlje s niskim i srednjim dohotkom izuzetno su ranjive zbog duga koji je ogromna prepreka njihovom ekonomskom oporavku i sposobnosti za ključna dugoročna ulaganja.

Žurno radimo na borbi protiv siromaštva i nejednakosti. Procjenjuje se da je u posljednje tri godine 120 miliona ljudi gurnuto u ekstremno siromaštvo, a mi smo još uvijek daleko od postizanja UN-ovih ciljeva održivog razvoja do 2030. godine.

Stoga u žižu strategije za povećanje ljudskog blagostanja svuda na kugli zemaljskoj treba staviti – ljude.

Želimo sistem koji bolje rješava razvojne potrebe i ranjivosti, sad pojačane rizicima klimatskih promjena, što će dodatno oslabiti sposobnost zemalja da eliminišu siromaštvo i postignu inkluzivni ekonomski rast.

Klimatske promjene će izazivati sve veće i češće katastrofe koje će najviše pogoditi najsiromašnije i najugroženije populacije, širom svijeta. Ovi problemi prelaze granice i predstavljaju egzistencijalni rizik za sva društva i ekonomije.

Želimo da naš sistem učini više za ovu planetu. Prelazak na svijet s neto nultim emisijama ugljen-dioksida i ciljevi Pariškog sporazuma predstavljaju priliku da ova generacija otključa novu eru održivog globalnog ekonomskog rasta. Vjerujemo da upravo ekološke tranzicije koje nikoga ne ostavljaju iza sebe mogu biti moćna snaga za ublažavanje siromaštva i podršku inkluzivnom i održivom razvoju. Ovo zahtijeva dugoročna ulaganja svuda u svijetu, da bi se osiguralo da ovu priliku mogu iskoristiti sve zemlje. Istorijski Globalni okvir za bioraznolikost Kunming-Montreal predstavlja inspiraciju, ali su nam potrebni i novi ekonomski modeli koji prepoznaju ogromnu vrijednost prirode za čovječanstvo.

Uvjereni smo da su smanjenje siromaštva i zaštita planete zajednički ciljevi. Prioritet moramo dati pravednim i inkluzivnim tranzicijama, da bismo osigurali da siromašni i najugroženiji mogu u potpunosti iskoristiti prednosti ove prilike, umjesto što snose najveće troškove.

Svjesni smo da će zemlje, zavisno od svojih okolnosti, možda morati slijediti različite puteve tranzicije u skladu s ograničenjem od 1,5°C. Tranzicije neće ni biti ako nema solidarnosti, ekonomskih prilika ili održivog rasta za njeno finansiranje.

Mi, lideri različitih ekonomija iz svih krajeva svijeta, ujedinjeni smo u odlučnosti da stvorimo novi globalni konsenzus.

Pariški samit za novi globalni finansijski pakt 22. i 23. juna iskoristićemo kao odlučujući politički trenutak da povratimo razvojne dobitke izgubljene posljednjih godina, te ubrzamo napredak ka ciljevima održivog razvoja, uključujući i pravedne tranzicije. Naša strategija je jasna: razvojne i klimatske obaveze moraju se ispuniti i, u skladu s Akcionim planom iz Adis Abebe, moramo iskoristiti sve izvore finansiranja, uključujući zvaničnu razvojnu pomoć, domaća sredstva i privatna ulaganja.

Postizanje tog konsenzusa treba početi postojećim finansijskim obavezama. Tokom 2023. godine treba ostvariti kolektivne ciljeve finansiranja borbe protiv klimatskih promjena.

Treba ispuniti i našu globalnu ambiciju da se 100 milijardi dolara dobrovoljnih priloga upute zemljama kojima su ta sredstva najpotrebnija, kroz preusmjeravanje specijalnih prava vučenja [međunarodna rezervna imovina, potencijalno polaganje prava na slobodno upotrebljive valute članica MMF-a, op.ur.] ili ekvivalentnih budžetskih doprinosa.

Nijedna zemlja ne bi trebala godinama čekati na otpis duga. U tom smislu i za zemlje s niskim i za zemlje sa srednjim dohotkom trebamo užu i pravovremenu saradnju. Ona počinje brzim pronalaženjem rješenja za zemlje koje se bore s dugom.

Prioritetno je postojeći zamah iskoristiti za nastavak ambiciozne reforme sistema multilateralnih razvojnih banaka. Od razvojnih banaka tražimo da preduzmu odgovorne korake kako bi s postojećim resursima učinile mnogo više, te povećale kapacitet finansiranja i mobilizaciju privatnog kapitala, a na osnovu jasnih ciljeva i strategija u smislu doprinosa privatnog finansiranja i mobilizacije domaćih resursa.

Ova finansijska sredstva jesu neophodna, ali reforma podrazumijeva mnogo više od novca i mora osigurati efikasniji operativni model, zasnovan na pristupu koji je prilagođen svakoj zemlji. Da bismo ostvarili najveći mogući učinak, neophodno je da naše razvojne banke rade zajedno kao ekosistem, te da blisko sarađuju s drugim javnim agencijama i modernizovanim vertikalnim fondovima i, gdje je to prikladno, s filantropima, državnim fondovima, privatnim fondovima i civilnim društvom.

U centru naših partnerstava biće tehnologija, vještine, održivost i javna i privatna ulaganja, da bismo unaprijedili dobrovoljni prenos tehnologije i slobodan protok naučnih i tehnoloških talenata, te doprinijeli inkluzivnoj, otvorenoj, pravednoj i nediskriminirajućoj ekonomiji.

Unaprijedićemo program održivog i inkluzivnog ulaganja u ekonomije u razvoju i ekonomije u nastajanju, bazirane na lokalnoj ekonomskoj dodatnoj vrijednosti i lokalnoj transformaciji, kao što je to slučaj s lancem vrijednosti gnojiva. Ovaj će sveobuhvatni pristup zahtijevati nove metričke modele za ažuriranje naših instrumenata odgovornosti.

Za postizanje naših ciljeva i dalje su ključne javne finansije.

Treba početi s jačanjem postojećih instrumenata (Međunarodna asocijacija za razvoj, MMF-ova Zaklada za smanjenje siromaštva i rast, MMF-ova Zaklada za otpornost i održivost, Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj, Zeleni klimatski fond i drugi vidovi finansiranja pod povlaštenim uslovima, kao i Globalni štit protiv klimatskih rizika). Ali svjesni smo da ispunjavanje razvojnih i klimatskih ciljeva – uključujući borbu protiv gladi, siromaštva i nejednakosti, borbu za prilagođavanje klimatskim promjenama i sprečavanje, minimiziranje i rješavanje gubitaka i štete – zahtijeva nove, inovativne i održive izvore finansiranja, kao što su dužnički otkup dugova, angažman sektora koji napreduju zahvaljujući globalizaciji i pouzdanija tržišta kredita za ugljik i bioraznolikost.

Prioritet je povećanje otpornosti kroz sveobuhvatan paket finansijskih instrumenata. Da bismo se prilagodili i ublažili učinak klimatskih promjena, posebno kad katastrofe već pogode, trebamo jaču globalnu sigurnosnu mrežu, zasnovanu na unaprijed dogovorenim pristupima. To podrazumijeva mehanizme odgode otporne na klimatske i druge katastrofe, mreže osiguranja i finansiranje odgovora u hitnim slučajevima, uključujući održiviji model finansiranja humanitarne pomoći.

Postizanje naših razvojnih ciljeva, uključujući i ublažavanje klimatskih promjena, zavisiće i od povećanja tokova privatnog kapitala. Ovo zahtijeva pojačanu mobilizaciju privatnog sektora s njegovim finansijskim resursima i njegovom inovativnom snagom, kako zagovara Marshallov plan za Afriku (G20 Compact with Africa).

Ovo zahtijeva i poboljšanje poslovnog okruženja, implementaciju zajedničkih standarda i adekvatnu izgradnju kapaciteta, kao i smanjenje uočenih rizika, recimo na deviznom i kreditnom tržištu. Ovo može zahtijevati podršku javnosti, kao i razmjenu pouzdanih podataka. Sve u svemu, naš sistem treba sniziti troškove kapitala za održivi razvoj, uključujući i zelenu tranziciju u ekonomijama u razvoju i ekonomijama u nastajanju.

Naš zajednički rad bazira se na solidarnosti i kolektivnom djelovanju na smanjenju izazova s kojima se suočavaju zemlje u razvoju, te na ispunjavanju našeg globalnog programa.

I dalje ćemo se zalagati za napredak, koristeći druge važne događaje, uključujući samite G20 u Indiji i Brazilu, samite o održivom razvoju (eng. SDG) i o klimatskim promjenama (eng. COP), počevši od ovogodišnjeg COPa28 u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Radi našeg prosperiteta, i ljudi i ove planete, u svom predstojećem međunarodnom djelovanju i pregovorima nastojaćemo unaprijediti konkretne akcije kojima se ispunjavaju obećani ciljevi održivog razvoja.

POTPISNICI: Emmanuel Macron, predsjednik Francuske. Mia Mottley, premijerka Barbadosa. Luiz Inácio Lula da Silva, predsjednik Brazila. Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije. Charles Michel, predsjednik Evropskog vijeća. Olaf Scholz, njemački kancelar. Fumio Kishida, premijer Japana. William Ruto, predsjednik Kenije. Macky Sall, predsjednik Senegala. Cyril Ramaphosa, predsjednik Južne Afrike. Mohamed bin Zayed Al Nahyan, predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata. Rishi Sunak, premijer Velike Britanije. Joe Biden, predsjednik SAD-a.

IZVOR: Guardian

Objavljeno: 21/06/2023.
FOTO: Yoss Sabalet via Getty Images

Objavljeno na RIJEČ i DJELO: 

22/06/2023