Prevod s engleskog: RiD

Nasilje nad ženama i djecom, uključujući seksualno zlostavljanje i iskorištavanje, ostalo je tabu tema u političkim raspravama međunarodnih delegacija na konferenciji COP28, nedavno održanoj rundi UN-ovih pregovora o klimi. No veze između klimatskih promjena i rodno uslovljenog nasilja, uključujući trgovinu ljudima, stvarne su i već uništavaju živote diljem svijeta.

Da bismo odgovorili na ovo pitanje, moramo razumjeti kako ove posljedice već pogađaju ljude u najugroženijim dijelovima svijeta. Intervjuišući ljude u Bangladešu, Fidžiju i Vanuatuu, otkrili smo da upravo klimatske promjene mogu značajno pogoršati, intenzivirati ili produžiti nasilje i prisilu.

Bangladeš – dječji brakovi za spas od gladi

Za djevojke i mlade žene s kojima sam razgovarala u Bangladešu, dječji brak je uobičajeni mehanizam za spas [porodice] od siromaštva usljed gubitka prihoda i neizvjesnosti osiguravanja redovnih obroka zbog nepredvidivih vremenskih prilika.

Oluje, teške vrućine i nepredvidljive kiše učinile su neizbježnom migraciju sa sela u gradove. Mnoge migrantice okrenule su se radu u tekstilnoj industriji. Nasilje i mentalni problemi, kako na radnim mjestima tako i u smještaju, posebno često pogađaju tu skupinu.

Glad je natjerala brojna domaćinstva da udaju svoje kćeri i sestre. Belkis, žena koju sam intervjuisala, opisala je kako se njena porodica borila sa siromaštvom i zdravstvenim problemima tokom njenog djetinjstva nakon što su migrirali s južne obale Bangladeša u glavni grad Dhaku, bježeći od ciklona i erozije tla:

I njeni sinovi će vjerovatno morati da napuste školu i počnu raditi. Ako dobije kćer, ona će možda biti prisiljena da se uda kao dijete. Teški životni i radni uslovi štete zdravlju i egzistenciji cijelih porodica – ali najviše pogađaju žene i djecu.

Fidži – seksualno iskorištavanje i trgovina djecom

Nemiri su zahvatili Fidži 2021. godine nakon što je desetogodišnju djevojčicu silovao njen ujak u skloništu na Vanua Levu, jednom od ostrva na sjeveroistoku, gdje su se sklonili pred ciklonom. Muškarac je osuđen na 14 godina zatvora.

U prenatrpanim skloništima vlada opšta nesigurnost. Mnogi zahodi imaju prozore, ali nemaju vrata, a kamoli brave. Izvještaji o katastrofama ukazuju na to da mnoge osobe angažovane u timovima za hitne intervencije na Fidžiju nisu prošle obuku za prepoznavanje znakova zlostavljanja (seksualnog ili nekog drugog) i stoga nisu u mogućnosti spriječiti daljnje nasilje.

Lusi*, zdravstveni koordinator Crvenog krsta, kaže: „Žene su više izložene riziku od nasilja nakon ciklona. U šatorima i improvizovanim skloništima nedostaje privatnosti i odgovarajuće rasvjete, što dodatno pogoršava sigurnosne uslove.”

Nasele*, 22-godišnja žena koju smo intervjuirali u Nadi, objasnila je: „U mraku [žene] moraju izlaziti po mraku i to [ih] dovodi u opasnost. U centrima za evakuaciju žene i djeca bivaju izloženi seksualnim prinudama – prava djece se ignorišu. Upravljanje katastrofama u ovoj zemlji [ne nudi] brz oporavak ženama i djeci.”

Nacanieli*, službenik organizacije Save the Children koji radi u Nadiju, primijetio je trgovinu ljudima, seksualno iskorištavanje i nasilje: „Jedna žena je preselila svoju obitelj u Nadi da bi živjela sa svojim novim mužem [porijeklom iz Australije]. Godinu dana kasnije nam se obratila jer ih je njen novi muž preselio u Australiju da bi ih tamo držao zarobljene u svojoj kući. Ispričala mi je o seksualnom iskorištavanju svoje najstarije kćeri (koja je tada imala 14 godina)… Žena je bila previše uplašena da bi otišla na policiju i živjela je u strahu sve vrijeme u Australiji. Ona i njezina djeca na kraju su pobjegli iz zemlje uz pomoć susjeda. Najstarija kći sada se bavi prostitucijom u Nadi... Vidjeli smo ožiljke od nečega nalik na igle i opekotine od cigareta na ženi i sve četvero njene djece.”

Popularne turističke destinacije kao što je Nadi na Fidžiju posljednjih godina postaju žarišta seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, kao i trgovine, a počinitelji dolaze prvenstveno iz Australije, Novog Zelanda, SAD-a i Evrope.

Vanuatu – gubici i iscjeljenje

Žene Vanuatua pronašle su oporavak i iscjeljenje u svojim grupama na društvenim mrežama, putem kojih su se držale zajedno i pomagale jedne drugima u oporavku od ciklona i suše. Tako su same osigurale potporu za najpotrebitije, kao što su udovice i osobe s invaliditetom.

Stoga se mora imati na umu da žene i djeca mogu biti ranjiviji od ostalih društvenih skupina, ali se na njih ne smije gledati kao na pasivne žrtve. U Vanuatuu su vrijednosti koje se tradicionalno smatraju ženskim osobinama – poput otvorenosti za sve i brige za slabije – omogućile oporavak cijele populacije od prirodnih nepogoda.

Istraživanja poput našeg prikupljaju lokalna iskustva o neekonomskim gubicima i štetama. Unatoč tome, tek se malobrojne studije klimatskih promjena fokusiraju na ljude. Problem je, međutim, što pomenuti gubici i štete nikada nisu isključivo okolišni. Baš kao i uništavanje zemljišta, usjeva ili stoke, kategorija gubitaka i šteta mora obuhvatiti i dječje brakove, seksualno nasilje, prisilu i kontrolu, trgovinu ljudima i izrabljivanje.

Gubici i štete po egzistenciju i dostojanstvo nikada se ne mogu pravično izmjeriti i nadoknaditi tržišnim mehanizmima.

*Imena u tekstu su promijenjena radi zaštite identiteta sagovornika.

IZVOR: The Conversation

Objavljeno: 12/12/2023.
FOTO: Mohammad Shajahan/Anadolu Agency via Getty Images