S engleskog prevela: M. Evtov

Po nalazima nove studije, klimatske promjene su krive za većinu toplotnih talasa koji se bilježe širom planete, ali je manje jasan odnos klimatskih promjena s drugim ekstremnim vremenskim prilikama i njihovim djelovanjem na društvo.

„Mislim da s jedne strane precjenjujemo klimatske promjene. Sad je već uvriježeno da svaku pojavu ekstremnih vremenskih uslova povezujemo s klimatskim promjenama, ali to nije uvijek slučaj”, kaže Friederike Otto, profesorica klimatskih promjena i okoliša na Institutu Grantham (Imperial College London) i jedna od vodećih autora ovog istraživanja.

Planeta u ognju

Istraživački tim je u studiji objavljenoj u časopisu Environmental Research: Climate (IOP Publishing) koristio atribuciju za analizu dostupnih međunarodnih podataka, literature i klimatskih modela, kao i podatke iz najnovijih izvještaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (eng. IPCC).

Kažu da je u slučaju toplotnih talasa uloga klimatskih promjena nedvosmislena i da se prosječni i ekstremni nivoi topline na svim svjetskim kontinentima povećavaju upravo zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Prema izvještaju IPCC-a, vjerovatnost 1:50 da dođe do toplinskog vala u predindustrijskim vremenima sad je gotovo pet puta veća a toplinski val topliji za 1,2°C.

Podaci iz baze podataka o katastrofama (EMDAT) pokazuju da su 34 toplinska vala u posljednjih 20 godina izazvala 157.000 smrtnih slučajeva. A ipak se uticaj i posljedice klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem na toplinske valove još uvijek uveliko podcjenjuju.

„Značajan razlog što tako dramatično podcjenjujemo toplotne valove je taj što tokom toplotnog vala ne vidimo da ljudi padaju mrtvi na ulicama, ili bar to vidimo vrlo rijetko“, kaže Otto. „Većina ljudi je umrla od već postojećih stanja koja su iznenada postajala akutna, a to se u podacima često nije prikazivalo. I šumski požari su jedan od velikih klimatskih uticaja o kojima se nije dovoljno govorilo.“
 

Društveni faktori od nepogode prave katastrofu

No veza suša, poplava i tropskih ciklona s klimatskim promjenama ipak je suptilnija.

Ima dijelova svijeta gdje suše postaju sve gore upravo zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem, kao što je južna Afrika. Ali to nije slučaj svugdje, napominje Otto.

„Prevelikim fokusom na klimatske promjene skreće se pažnja – a time i skida odgovornost za otklanjanje prijetnje – s lokalnih pokretača katastrofa kao što su visoke stope siromaštva, nepostojanje infrastrukture, investicija, zdravstvenog sistema… svih onih aspekata izloženosti i ranjivosti koje svaku sušu učine katastrofom”, kaže Otto.

„To neće nestati čak ni ako danas prestanemo sa sagorijevanjem fosilnih goriva. Mislim da zato precjenjivanje klimatskih promjena – u smislu da se za sve ovo okrivljuju klimatske promjene – ni slučajno ne pomaže stvarnom rješavanju problema i stvarnom poboljšanju otpornosti na te prijetnje.”

Veliki dio problema otkrivanja tačne mjere u kojoj su klimatske promjene odgovorne za učinke ekstremnih vremenskih prilika, kaže Otto, leži u nedostatku pouzdanih podataka iz cijelog svijeta. Nema dovoljno informacija iz zemalja s nižim i srednjim dohotkom, a upravo su to mjesta koja će vjerovatno biti najizloženija posljedicama klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Posljednjih godina je ostvaren znatan naučni napredak u pripisivanju ekstremnih događaja i njihovih posljedica klimatskim promjenama koje je izazvao čovjek, kaže Frances Moore, profesorica ekonomije okoliša na Kalifornijskom univerzitetu Davis, koja nije bila uključena u ovu studiju.

Otto smatra da definicija onoga što se u modeliranju klimatskih promjena smatra „rizikom“ treba biti mnogo šira, umjesto da se naprosto drži opasnosti i učinka. Treba uzeti u obzir i druge faktore, recimo učinak ekstremnih vremenskih prilika na pojedince, produktivnost rada, infrastrukturu, poljoprivredne sisteme i imovinu, kaže ona.

„Počeli smo od toga da niko nikad nije pričao o klimatskim promjenama, a sad nekako došli do toga da se krivica za mnogo toga svaljuje na klimatske promjene“, kaže Otto. „[Ovo je] apel da shvatimo da stvarnost nije tako jednostavna, istina je negdje u sredini, i da moramo te pokretače dobro razmrsiti kako bismo zaista dali prioritet prilagođavanju i izgradnji otpornosti kojima se stvarno i na pravi način rješavaju klimatske promjene.”

IZVOR: Guardian

Objavljeno: 28/06/2022.

FOTO: rbkomar/Getty