Okeani plastike u okeanima

Piše: 

Jessica Corbett
Najveći proizvođači plastične ambalaže kod nas već decenijama uspješno lobiraju protiv uvođenja bilo kakvih mehanizama reciklaže koji bi ih primorali da preuzmu odgovornost za svoj proizvod. No stanje svjetskih okeana pokazuje da više nemamo vremena ni za reciklažu, s obzirom na tempo proizvodnje plastike i njene nesavladive količine. I ne trpe samo okeani – sa slike: „Plastika je po živi svijet štetna u svakom stadiju svog postojanja, od eksploatacije sirovina do odlaganja. 99% plastike pravi se od fosilnih goriva. Zagađenje plastikom najviše pogađa marginalizovane i isturene zajednice. Plastika sadrži toksične hemijske aditive.” @RiD


S engleskog prevela: M. Evtov
 

Nakon istorijskog sporazuma o zaštiti bioraznolikosti otvorenog mora, [početkom marta] su istraživači iz cijelog svijeta objavili studiju koja ističe potrebu za brzim sveobuhvatnim rješavanjem zagađenja okeana. Radi se o zagađenju plastikom kojem „nema presedana“. Nužno je drastično smanjenje globalne proizvodnje plastike.

„Otkrili smo da od početka ovog milenija u svjetskim okeanima postoji alarmantan trend eksponencijalnog rasta mikroplastike, koja dostiže preko 170 biliona plastičnih čestica“, kaže glavni autor studije Marcus Eriksen, suosnivač Instituta 5 Gyres u Kaliforniji. „Ovo je strogo upozorenje da hitno moramo djelovati na globalnoj razini.“

Za ovu recenziranu studiju, objavljenu u srijedu u časopisu PLOS ONE, istraživači iz SAD-a, Švedske, Čilea i Australije ispitali su prethodno objavljene i nove podatke o onečišćenju plutajućom plastikom između 1979. i 2019. godine s 11.777 stanica diljem regija Sjevernog Atlantika, Južnog Atlantika, Sjevernog Pacifika, Južnog Pacifika, Indije i Mediterana.

„Situacija je mnogo gora nego što smo očekivali“, objašnjava koautorica studije Patricia Villarrubia-Gómez, istraživačica u švedskom Centru Stockholm Resilience.

„2014. godine je procijenjeno da u okeanu ima pet biliona plastičnih čestica. Sada, manje od 10 godina kasnije, dostigli smo 170 biliona.“
 

Plastični smog

Procjenjuje se da svjetski okeani sadrže „rastući plastični smog“ od oko 82-358 biliona čestica, ili u prosjeku 171 bilion čestica koje su prvenstveno mikroplastika. Kako navodi Washington Post, to je „više od 21.000 komada plastike na svakog od osam milijardi stanovnika Zemlje.“

U studiji se navodi: „Nismo uočili da je do 1990. godine postojao neki jasno vidljivi trend, a nakon toga se očituje fluktuirajući ali stagnirajući trend koji od 2005. godine do danas brzo raste. Ovo opaženo ubrzano povećanje koncentracije plastike u svjetskim okeanima, prijavljeno i na plažama diljem svijeta, zahtijeva hitne međunarodne političke intervencije.“

„Bez značajnih promjena politike“, upozorava se u studiji, „stopa kojom plastika prodire u vodeni okoliš povećaće se otprilike 2,6 puta od 2016. do 2040. godine.“

Eriksen obrazlaže da se čovječanstvo, s obzirom na trenutnu situaciju, mora „prestati fokusirati na raščišćavanje i recikliranje i uvesti odgovornost korporacija za cijeli vijek njihovih proizvoda.“

„Raščišćavanje je uzaludno ako plastiku nastavimo proizvoditi sadašnjim tempom. O recikliranju slušamo već predugo, a industrija plastike sve to vrijeme odbija bilo kakve obaveze kupovine recikliranog materijala i uvođenja projekata za recikliranje“, kaže ovaj naučnik.

Istraživanje dolazi u trenutku kada se ubrzano radi na tome da se do iduće godine kreira UN-ov sporazum o zagađenju plastikom. U Keniji se u martu 2022. godine 175 zemalja složilo da kreira takav pakt, a prva runda pregovora održana je krajem prošle godine u Urugvaju. Drugo zasjedanje je zakazano za maj, u Francuskoj.

Prema Eriksenu, „potreban nam je snažan, pravno obavezujući UN-ov globalni sporazum o zagađenju plastikom koji će ovaj problem sasjeći u korijenu.“

U razgovoru za Guardian, i koautor ove studije Edward J. Carpenter, iz Naučnog centra za estuarije i okeane Državnog univerziteta San Francisco, poziva vlade širom svijeta da se ambiciozno uhvate u koštac s ovom krizom.

„Znamo da je okean vitalni ekosistem i imamo rješenja za sprečavanje zagađenja plastikom. Ali zagađenje plastikom i dalje raste i katastrofalno djeluje na morski život“, kaže on. „Moramo uvesti zakone koji će ograničiti proizvodnju i prodaju plastike za jednokratnu upotrebu. U protivnom će morski život biti dodatno degradiran, a ljudima su za život na ovoj planeti neophodni zdravi okeani.“

Judith Enck, bivša regionalna upraviteljica Agencije za zaštitu okoliša SAD-a, a sad predsjednica organizacije Beyond Plastics, ponavlja zahtjev autora studije da se proizvodnja plastike drastično smanji.

„Petrohemijska i industrija plastike aktivno onemogućuju smanjenje količine plastike koja nam zagađuje okeane“, kaže ona u e-poruci CNN-u. „Nova istraživanja uvijek su dobrodošla, ali ne trebamo čekati nova istraživanja da bismo krenuli u akciju – već je svima bolno jasno da je problem u plastici koja se nakuplja u našim okeanima, našem zraku i tlu, u našoj hrani i našim tijelima.“ [...]

IZVOR: Common Dreams

Objavljeno: 09/03/2023.

Objavljeno na RIJEČ i DJELO: 

20/03/2023