ZAMBIJA: Pred kolapsom zbog dugova

Piše: 

Phillip Inman
Da bi otplaćivala kamate, Zambija se dalje zadužuje kod MMF-a. Da bi dobila te nove kredite, morala je smanjiti davanja za obrazovanje i zdravstvo, a sada će vjerovatno morati ukinuti i subvencije stanovništvu za gorivo – što će proizvesti skok inflacije. Sad je u pitanje došla i otplata kamata. Pritisak na Zambiju ne popušta jer bi – ukoliko ona ipak otplati kamate – investicijski fondovi, koji su pojeftino pokupovali državne obveznice, mogli masno zaraditi, mada bi zbog toga ionako osiromašeno društvo bilo gurnuto u kolaps.
Zambiji je dug narastao zbog finansiranja infrastrukturnih projekata, prije svega solara, koji bi trebali pomoći ovoj zemlji da nadoknadi gubitke u proizvodnji iz hidroelektrana pogođenih sušom.
Država je tako postigla energetsku nezavisnost i uhvatila se u koštac s klimatskom krizom, ali je bila prisiljena zadužiti se preko mjere jer je izostala inače žestoko reklamirana međunarodna podrška zelenoj tranziciji. Bjelosvjetski špekulanti nisu propustili priliku za zaradu, a ceh će (opet) platiti najsiromašniji. @RiD

 

S engleskog prevela: M. Evtov

 

Tokom razgovora o finansijskom restrukturiranju, ovog mjeseca je više od 100 ekonomista i akademika pozvalo međunarodne kreditore da Zambiji, teško pogođenoj krizom, otpišu znatan dio dugova.

Da bi sredila svoje javne finansije, Zambija od velikih zajmodavaca, uključujući privatne fondove kojima upravlja najveći svjetski investicijski upravitelj, BlackRock, traži do 8,4 milijarde dolara olakšica duga.

Uoči, kako se pretpostavlja, napetih pregovora koji uključuju kinesku, francusku i britansku vladu, Debt Justice, dobrotvorna organizacija za borbu protiv siromaštva, kaže da samo veliki otpis duga može spasiti zambijsku ekonomiju od potpunog kolapsa.

U pismu upućenom pregovaračkom odboru kreditora, globalna grupa od preko 100 ekonomista i stručnjaka, na čelu s ekonomistom Jeffreyjem Sachsom (Univerzitet Kolumbija) i Jayati Ghosh (predsjedavajuća Centra za ekonomske studije Univerziteta Jawaharlal Nehru) navodi da Zambiju treba osloboditi plaćanja kamata na dug koje dospijevaju 2023. godine.

Zambiji, koja nakon kolapsa javnih finansija u pandemiji nije uplatila 17,3 milijarde dolara svog vanjskog duga, Međunarodni monetarni fond (MMF) je ovog mjeseca odobrio kredit od 1,3 milijarde dolara.

Među najvećim privatnim vlasnicima zambijskih obveznica nalaze se fondovi kojima upravlja BlackRock, koji drži obveznice vrijedne 220 miliona dolara. Neke vrijede skoro polovinu vrijednosti po kojoj su prodane. Euroobveznice vrijedne milijardu dolara, koje dospijevaju 2024. godine, pale su prošle sedmice za 6,3% – na manje od 56% svoje nominalne vrijednosti.

Debt Justice, organizacija ranije poznata kao Jubilee Debt Campaign, procjenjuje da bi BlackRock za sebe i svoje klijente mogao ostvariti 110% profita ako Zambija u potpunosti otplati kamate na dug.

[...]

U pismu stoji: „Zbog visokih kamata i činjenice da se zambijskim obveznicama od 2018. godine trguje po znatno nižoj nominalnoj vrijednosti, mnogi će vlasnici obveznica – ako im se plate po nominalnoj vrijednosti – ostvariti golemu zaradu na račun građana Zambije i zemalja kreditora.

„Stoga je imperativ da BlackRock i drugi vlasnici obveznica pristanu da u potpunosti sudjeluju u opsežnom restrukturiranju duga, uključujući njegovo znatno smanjenje, kako bi dug Zambije bio održiv.“

Tim Jones, voditelj političkog odjela ove neprofitne organizacije, kaže da je zajam MMF-a omogućio Zambiji mali predah, ali da 8,4 milijarde dolara kamata koje ova zemlja treba platiti u sljedećih nekoliko godina treba „trajno poništiti, a ne prenijeti na 2030-e, što bi naredne decenije potaklo novu dužničku krizu”.

Čad i Etiopija su prošle godine podnijeli zahtjev za otpis duga u okviru zajedničkog okvira G20, ali Jones kaže da ti pregovori nisu daleko odmakli. I Šri Lanka i Bangladeš su zatražili pomoć u okviru shema MMF-a za podršku zemljama razorenim klimatskom krizom.

Zambiji, koja je radi uravnoteženja budžeta u protekle dvije godine za petinu smanjila izdatke za zdravstvo i socijalnu zaštitu, posljednjih godina raste dug zbog finansiranja infrastrukturnih projekata, od kojih mnogi pomažu ovoj zemlji da nadoknadi gubitke u proizvodnji iz hidroelektrana pogođenih sušom.

Projekti solarne energije učinili su Zambiju gotovo samodostatnom u pogledu proizvodnje električne energije, ali visoki troškovi zaduživanja, lokalna korupcija i kriza izazvana koronavirusom osakatili su državne finansije.

Daljnji zajmovi MMF-a povezani su s obavezom ukidanja subvencija za gorivo domaćinstvima i preduzećima, čime je stopa inflacije prošle godine porasla iznad 20% prije no što je u augustu pala na 9,8%.

Od vanjskog duga Zambije, 46% se duguje privatnim zajmodavcima, 22% kineskoj, 8% drugim vladama i 18% multilateralnim institucijama. Kina spada u države kreditore koji su dogovorili duži raspored otplate duga, čemu su se privatni zajmodavci, uključujući banke, dosad opirali, kaže Debt Justice.

Glasnogovornik BlackRocka kaže da BlackRock želi „održivi dugoročni ishod za Zambiju“, te osporava tvrdnju da će BlackRock profitirati od reprogramiranja plaćanja kamata na dug, tvrdeći da će oni vjerovatno biti na gubitku kad obveznice budu dospjele na naplatu.

Rečeno je: „Smatramo svojom obavezom da, zajedno sa svim drugim vjerovnicima, odgovorno odigramo svoju ulogu u osiguravanju puta ka održivom ishodu za izdavatelje državnog duga u nevolji. Kao upravitelj imovinom, mi smo fiducijar za naše klijente, ljude iz svih društvenih slojeva. Novac koji ulažemo u njihovo ime nije naš vlastiti i dužni smo u svakom trenutku djelovati u najboljem finansijskom interesu svojih klijenata.”

Jones kaže da je BlackRock zambijske obveznice vjerojatno kupio po najnižim cijenama, kad je postalo jasno da je ova zemlja već u problemima.

BlackRock navodi da su njihovi klijenti, s obzirom na to da se zambijskim obveznicama trguje ispod njihove prodajne vrijednosti a plaćanja kamata obustavljena od septembra 2020. godine, „već pretrpjeli gubitke“. [...]

IZVOR: Guardian

Objavljeno: 16/09/2022.
FOTO: Kelly Sillaste/Gettyimages

Objavljeno na RIJEČ i DJELO: 

19/09/2022