S engleskog prevela: M. Evtov
 

Urbane šume pružaju širok spektar esencijalnih blagodati. Globalni izazovi, kao što su klimatske promjene, degradacija okoliša i pandemija COVID-19, rezultirali su jačanjem svijesti o važnosti drveća i zelenih površina u gradovima. Gradovi, vlade i međunarodne organizacije s kojima radim često od mene traže konkretne smjernice za razvoj uspješnih programa urbanog šumarstva. Takve sam zahtjeve uglavnom odbijao zato što je svaki grad drugačiji, što otežava postavljanje ciljeva prenosivih u različite kontekste i postavke za, na primjer, pokrivenost tla krošnjama gradskog drveća [mjerenje koje obuhvata slojeve lišća, grana i stabljika drveća koji zaklanjaju tlo gledano odozgo; izražava se postotkom tla pokrivenog krošnjama drveća, a odnosi se na grananje drveća u urbanoj šumi, op.prev.].

Međutim, trenutno stanje istraživanja i prakse, hitnost ozelenjavanja naših gradova i gradskih četvrti, te pozivi donositelja odluka koji traže smjernice natjerali su me da preispitam svoj stav.

Iako će situacije uvijek biti složene i međusobno različite, a smjernice nisu u kamenu zapisane, ja bih se založio za novo nepisano pravilo urbanog šumarstva i urbanog ozelenjavanja: pravilo 3-30-300.

Ovo pravilo se fokusira na ključni doprinos koji urbane šume i drugi oblici urbane prirode daju našem zdravlju i dobrobiti. Ovo pravilo pretpostavlja da je za uspjeh neophodno uzeti u obzir brojne i različite aspekte urbane šume. Ovo pravilo omogućava zadovoljenje potrebe da se naše životno okruženje prožme urbanim šumama, a jednostavno je za implementaciju i praćenje.

3 stabla na vidiku iz svake kuće

Prvo pravilo je da svaki građanin iz svog doma treba vidjeti najmanje tri stabla pristojne veličine. Nedavna istraživanja pokazuju da je obližnje, a posebno ono vidljivo zelenilo izuzetno važno za mentalno zdravlje i dobrobit. Ljudi tokom pandemije COVIDa-19 vezani za svoje domove i neposredni komšiluk pridavali su drveću, zelenilu u baštama i duž ulica još veći značaj no inače. Danska opština Frederiksberg ima politiku o drveću koja nalaže da svaki građanin iz svoje kuće ili stana vidi barem jedno drvo. Ovo treba odvesti korak dalje.

30 posto tla u svakom naselju pokriveno krošnjama drveća

Studije pokazuju sponu između procenta tla pokrivenog krošnjama urbanih šuma i, na primjer, rashlađivanja, bolje mikroklime, mentalnog i fizičkog zdravlja, a moguće i smanjenja zagađenja zraka i buke. Ozelenjavanjem gradskih četvrti potičemo ljude da više vremena provode na otvorenom i da komuniciraju sa susjedima (što zauzvrat unapređuje društveno zdravlje). Cilj od 30% pokrivenosti krošnjama već su sebi postavili mnogi gradovi koji u smislu ozelenjavanja slove za najambicioznije na svijetu, uključujući Barcelonu, Bristol, Canberru, Seattle i Vancouver. Na nivou gradskih četvrti 30% bi trebao biti minimum, no gradovi bi gdje god je moguće trebali težiti još većoj pokrivenosti krošnjama. Tamo gdje drveće teško raste i napreduje, npr. u sušnoj klimi, cilj bi trebao biti 30% pokrivenosti vegetacijom.

300 metara do najbližeg parka ili zelene površine

Brojne studije naglašavaju važnost blizine visokokvalitetnih zelenih površina koje se mogu koristiti za rekreaciju, kao i važnost lakog pristupa takvim površinama. Često se spominju sigurna petominutna šetnja ili desetominutna šetnja.

Evropska regionalna kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije preporučuje maksimalnu udaljenost od 300 metara do najbliže zelene površine (od najmanje 1 hektara). Ovim se podstiče rekreativna upotreba zelenih površina, s pozitivnim učinkom na fizičko i mentalno zdravlje. Naravno, važno je uzeti u obzir lokalni kontekst, jer se potrebe, na primjer, rjeđe naseljenih prigradskih područja razlikuju od potreba gušće naseljenih urbanih područja. Ali i ovdje je potrebno uložiti napore da se osigura pristup visokokvalitetnim urbanim zelenim površinama, na primjer u obliku linearnih zelenih površina koje služe kao biciklističke i staze za šetnju.

Primjena pravila 3-30-300 poboljšala bi i proširila lokalnu urbanu šumu u mnogim gradovima, a time i unaprijedila zdravlje, dobrobit i otpornost.

Članak je prvobitno objavljen na LinkedInu 19/02/2021.

IZVOR: IUCN Urban Alliance

Objavljeno: 22/02/2021