U borbi protiv kapitalizma nema srednjeg puta

Piše: 

Yaseen Al-Sheikh
Ne čitajte kojekakve gurue koji vam govore da budete optimisti iako vam je stomak prazan, iako morate plaćati privatne ljekare, iako nećete imati penziju. Taj optimizam ne liječi boljke ovog vremena. Naprotiv, to je oruđe koje kapitalizam koristi da te boljke prikrije. Te boljke liječi borba protiv sistema, jer je problem sam kapitalistički ekonomski sistem. Meditirajte ako vam to čini dobro, ali se prije svega organizujte i djelujte, ma kako vam okolnosti bile nenaklonjene. I ne budite realisti po mjeri sistema – zahtijevajte više, zahtijevajte cijeli svijet. Osam lekcija iz nove knjige starog socijaliste. @RiD

S engleskog prevela: M. Evtov

 

Za socijaliste u Sjedinjenim Američkim Državama ovo je vrijeme uzbudljivo ali i frustrirajuće.

S jedne strane, dvije predsjedničke kandidature Bernieja Sandersa (2016. i 2020. godine) pomogle su ubrzanom oživljavanju antikapitalističkih političkih organizacija i borbenosti radništva: organizacije poput Demokratskih socijalista Amerike (DSA) i Starbucks Workers United ostvaruju izborne i sindikalne pobjede diljem zemlje.

S druge strane, još nas uvijek mori ekonomska nejednakost i iz Kongresa nema znakova da će u skorije vrijeme doći do značajnih promjena.

Sanders, sad predsjednik Senatskog odbora za zdravstvo, obrazovanje, rad i penzije, ove sedmice objavljuje novu knjigu kojom nas želi uvjeriti da smo s pravom gnjevni zbog svega oko nas.

It's OK to Be Angry About Capitalism (U redu je biti gnjevan zbog kapitalizma) obuhvata sve značajne bitke u institucijama – od ograničenja Senata kad je u pitanju usvajanje zakona Build Back Better [program velikih javnih ulaganja u socijalnu zaštitu, infrastrukturu i zaštitu okoliša, op.prev.], preko intenzivne borbe za Medicare for All, sistem zdravstvene zaštite za sve, do budućih izazova poput automatizacije i mobilizacije radničke klase u koaliciju za promjenu.

Evo osam najvažnijih tačaka iz ove knjige koje jasno kazuju šta su aktuelni problemi i šta Bernie Sanders misli da bismo trebali učiniti u vezi s njima.
 

Problem je kapitalistički ekonomski sistem

„Kratko i jasno: ovaj oberkapitalistički ekonomski sistem koji je posljednjih godina zavladao SAD-om, pokrenut nekontrolisanom pohlepom i prezirom prema ljudskoj časti, nije samo nepravedan, nego je krajnje nemoralan.“

Bernie već na samom početku utjeruje u laž izreku „što stariji to konzervativniji“. Sanders je u stvari sušta suprotnost toj izreci. Što vrijeme više prolazi, Bernie je sve gnjevniji zbog kapitalističkog sistema. To da je sam sistem pod kojim živimo krajnje nemoralan dosljedno je naglašavao i u svojim kampanjama 2016. i 2020. godine.

Možda zvuči kao nešto što smo već čuli, ali to treba stalno ponavljati, budući da naše argumente za izgradnju bolje budućnosti bazira na normativnoj kritici nejednakosti i hijerarhija kapitalizma.


Zahtijevajte više, zahtijevajte cijeli svijet

Ja ljudima ne govorim da se zadovolje onim što dobiju niti da se mire s tim da neke stvari nikad neće dobiti. Ja ljudima govorim da traže više.“

Clintonka je 2016. godine, u kampanji za nominaciju Demokrata u saveznoj državi Wisconsin, pokušavajući sebe prikazati kao racionalnu kandidatkinju, ismijala Sandersov politički program kao „kulu u oblacima“. Glasačima Demokrata u Wisconsinu te kule očito nisu djelovale nimalo loše.

Sanders u svojoj novoj knjizi piše da ne smatra da je njegova odgovornost da radničkoj klasi govori šta može a šta ne može postići, nego da je njegova odgovornost – kao i odgovornost mnogo šireg pokreta – da se zalaže za sve više i više, za „svrgavanje oberkapitalizma”.
 

Problem nejednakosti je sistemski

„Borba protiv američke oligarhije – i plutokratskih aranžmana koji je potiču – nema nikakve veze s ličnostima. Nejednakost se ne odnosi na pojedince; ovo je sistemska kriza.“

U SAD-u je u toku klasni rat, a klasa milijardera nesumnjivo u ofanzivi.

Sanders misli da ne treba gubiti vrijeme na individualne hirove i ekscentričnost likova poput Jeffa Bezosa i Elona Maska nego, prije svega, ostati fokusiran na sam sistem koji takvim likovima omogućava da akumuliraju bogatstva.

To je sistem koji eksploatiše radnika, to je sistem koji erodira demokratiju, i to je sistem koji je, kako tvrdi Bernie, protivan vrijednostima ljudske časti.

 

Zdravstvo za sve je centralni zahtjev našeg vremena

„Amerikancima prečesto nedostaje osjećaj sigurnosti i pripadnosti kakav imaju ljudi u zemljama sa snažnim javnim zdravstvom koje se, u svakom slučaju, zasniva na univerzalnom programu zdravstvene zaštite. Nije ni čudo što mnogi od nas podlegnu bolestima koje uzrokuje duboko očajanje.“

Zdravstvo za sve je kamen temeljac predsjedničkih kandidatura koje je Bernie pokrenuo 2016. i 2020. godine, pa ne čudi što je cijelo jedno poglavlje posvetio napadu na katastrofalno američko zdravstvo. Ne samo da na zdravstvenu zaštitu kao zemlja trošimo više a dobijamo manje (po glavi stanovnika), nego nam se očekivani životni vijek znatno smanjuje. Sanders čak kaže da je Medicare for All zbog ovakvog stanja možda i najbitniji dio političke revolucije u SAD-u.

U vrlo doslovnom smislu, borba za opštu zdravstvenu zaštitu nije samo borba za dostojanstvo u jednoj od najbogatijih zemalja na svijetu, nego borba za same naše živote.


Ili ste na strani radnika ili ste na strani njihovih šefova

„Na čijoj ste strani? Korporacije poput Starbucksa i Amazona više ne zapošljavaju naoružane siledžije da bi osujetile sindikalno organizovanje. Umjesto njih angažuju antisindikalne konsultante i anketare, te politički povezane lobiste – od kojih su mnogi Demokrati. Ali temeljna premisa ostaje: ili ste na strani radnika i organizovanog rada, ili niste.“

Pozivajući se na poznatu radničku himnu Na čijoj si strani? koju je napisala Florence Reece iz Tennesseeja, Bernie povlači jasnu granicu kad je u pitanju rad. Ili si uz radničku klasu ili si protiv radničke klase. Sanders kroz cijelu knjigu ponavlja da je u ovoj zemlji u toku klasni rat, a u šestom poglavlju ne preza od toga da kaže šta to znači za našu današnju borbu. Jasno sagledati stvari znači priznati da Amazon, Starbucks i mnoštvo političara iz svih dijelova dvostranačkog sistema u stvari ugnjetavaju radnike da bi ih zadržali u potčinjenom položaju.
 

Nove tehnologije neće riješiti stare probleme vlasništva i kontrole

Mašinerija se možda promijenila, ali neravnoteža između ekonomskih elita i radničke klase nije. A nije ni nepravda koja proizlazi iz te neravnoteže.“

U poglavlju koje uglavnom govori o budućnosti ekonomije u smislu tehnologije, Bernie se fokusira na važno pitanje koje se ne postavlja često: ko zapravo odlučuje kojim će se putem doći do automatizacije i kako će umjetna inteligencija uticati na određene poslove? Imaju li radnici pravo glasa? Hoće li radnici i dalje imati dostojanstvo? Ko zapravo treba upravljati industrijom i privredom uopšte?

Ova pitanja je Eugene V. Debs postavio prije stotinu godina, pa iako smo otad sigurno tehnološki evoluirali, ta pitanja još uvijek čekaju na odgovore.
 

Demokratsko društvo zahtijeva jednako obrazovanje za sve

Tokom istorije su na čelu debata o obrazovanju uvijek bili progresivci – borili su se za uspostavljanje besplatnog javnog obrazovanja, otvaranje škola za sve učenike, izgradnju i potpuno finansiranje izvrsnih škola u urbanim i ruralnim područjima. Tako je pokrenut naš aktivizam.“

Sanders se u poglavlju o obrazovanju osvrće na napredak koji smo postigli od početka modernog doba. Uveli smo javno obrazovanje za djecu do oko osamnaest godina, no da li to obrazovanje funkcioniše? Da li se s našim nastavnicima postupa pošteno? Šta je s učenicima koji žele na fakultet? Svi mi koji želimo unaprijediti borbu za prosperitetno i demokratsko društvo moramo se vratiti svojim korijenima i nastojati ne samo reformirati, nego i proširiti obrazovanje i pristup obrazovanju.
 

U budućim borbama nema srednjeg puta

Nema sredine između nezasitne pohlepe oberkapitalizma i poštenog dogovora s radničkom klasom. Nema sredine u tome hoćemo li ovu planetu spasiti ili ne. Nema sredine oko toga hoćemo li ili nećemo sačuvati demokratiju i biti društvo koje nas sve štiti jednako.“

U završnici Bernie povezuje sva gore navedena pitanja i još mnoga druga, bez oklijevanja poentirajući: nema sredine između dostojanstva radničke klase i želja kapitalističke klase, kao što zapravo nema sredine ni između demokratije i ekstremne nejednakosti.

Sanders želi ne samo da se ljudi već uključeni u politiku približe njegovom programu, nego da se milioni ljudi organizuju i tamo gdje žive i tamo gdje rade, da se organizuju i za izbore, ali i za neprestano obrazovanje.
 

Naslijeđe koje ne umire

Bez obzira na to šta on učinio 2024. godine, bilo da se povuče, kandiduje za reizbor ili po treći put okuša u utrci za predsjedničkog kandidata, Bernie Sanders radi na tome da ne budemo samo gnjevni, nego i stimulisani da djelujemo.

Centralnu ulogu masovnih pokreta u političkim promjenama Bernie naglašava sve otkako je 1979. godine kao deklarisani socijalista izabran za gradonačelnika Burlingtona, pobijedivši ukorijenjeni politički establišment obiju stranaka.

Centralna uloga radničke klase u njegovoj teoriji promjene nadahnula je njegovu često ponavljanu poruku – Ne ja, nego mi – koja ga pokreće i skoro pola stoljeća kasnije. Dakle, da, u redu je biti gnjevan zbog kapitalizma, ali valja povodom toga i nešto učiniti.

IZVOR: Jacobin

Objavljeno: 23/02/2023.

Objavljeno na RIJEČ i DJELO: 

01/03/2023