Planeta Zemlja je ozbiljno bolesna

Piše: 

Seth Borenstein
„Da je planeta Zemlja upravo imala sistematski medicinski pregled kakvi se obavljaju nad ljudima, ljekar bi rekao da je Zemlja trenutno vrlo bolesna, i to u smislu brojnih različitih područja ili sistema, te da ova bolest pogađa i ljude koji žive na Zemlji”, izjavila je na konferenciji za novinare Joyeeta Gupta, profesorica okoliša na Univerzitetu Amsterdam i kopredsjedavajuća komisije Earth Commission. Najveću štetu trpe najsiromašniji i zato naučnici u ovoj studiji insistiraju na povezanosti zaštite okoline i globalne pravde. @RiD

S engleskog prevela: M. Evtov

Zemlja je prešla sedam od osam naučno utvrđenih sigurnosnih granica i ušla u zonu opasnu ne samo po pregrijanu planetu koja gubi sve više neizgrađenih prirodnih područja, nego i po dobrobit ljudi koji na njoj žive, prema novoj naučnoj studiji.

Ova studija se ne bavi samo mjerama zaštite planetarnog ekosistema, nego prvi put uključuje i dimenziju pravde, što se uglavnom odnosi na mjere za sprečavanje štete u pojedinim zemljama, etničkim skupinama i rodovima.

U ovoj studiji, objavljenoj u srijedu u časopisu Nature, međunarodna grupa naučnika Earth Commission proučava klimu, zagađenje zraka, kontaminaciju vode fosforom i dušikom zbog prekomjerne upotrebe vještačkih gnojiva, zalihe podzemne vode, slatke površinske vode, netaknute prirodne sredine i ukupno prirodno okruženje i okruženje izgrađeno ljudskim djelovanjem.

Jedino zagađenje zraka nije još globalno dostiglo prag uzbune. Zagađenje zraka opasno je na lokalnom i regionalnom nivou, dok je klima iznad razina štetnih za ljude, ali nije skroz prešla sigurnosne pragove za planetu kao sistem, navodi se u studiji švedske grupe naučnika.

Žarišta su ustanovljena diljem istočne Evrope, južne Azije, Bliskog istoka, jugoistočne Azije, dijelova Afrike i većeg dijela Brazila, Meksika, Kine i dijela zapadnog dijela SAD-a – najvećim dijelom zbog klimatskih promjena. Oko dvije trećine Zemlje ne ispunjava kriterije za sigurnost slatke vode, navode naučnici kao primjer.

„Mi smo već u opasnoj zoni u smislu većine granica Zemljinog sistema“, kaže koautorica studije Kristie Ebi, profesorica klime i javnog zdravlja na Univerzitetu Washington.

Da je planeta Zemlja upravo imala sistematski medicinski pregled kakvi se obavljaju ljudima, „ljekar bi rekao da je Zemlja trenutno vrlo bolesna, i to u smislu brojnih različitih područja ili sistema, te da ova bolest pogađa i ljude koji žive na Zemlji”, rekla je na konferenciji za novinare Joyeeta Gupta, profesorica okoliša na Univerzitetu Amsterdam i kopredsjedavajuća Earth Commission.

Bolest nije neizlječiva – Zemlja se može oporaviti pod uslovom da se promijenimo, uključujući naše korištenje uglja, nafte i prirodnog plina, te način na koji tretiramo i kopna i vode, kažu naučnici.

Ali „mi se u svim ovim područjima bazično krećemo u pogrešnom smjeru“, kaže glavni autor studije Johan Rockstrom, direktor njemačkog državnog Potsdam-instituta za istraživanje klimatskih učinaka.

„Ovo je uvjerljiv i provokativan dokument – studija je provedena naučno utemeljenim metodama i važna za utvrđivanje koliko se Zemlja približava graničnim vrijednostima koje bi nas bacile u stanje iz kojeg nema povratka“, kaže u e-mailu Indy Burke, dekanica fakulteta za okoliš na univerzitetu Yale. Ona nije učestvovala u ovom istraživanju.

Tim od oko 40 naučnika ustanovio je za svaku ekološku kategoriju mjerljive granične vrijednosti, kako u smislu sigurnosti života na Zemlji, tako i štetnosti za pojedine grupe ljudi, što istraživači nazivaju pitanjem pravde.

Rockstrom kaže da o tim tačkama misli kao o postavljanju „sigurnosne ograde“ izvan koje rizici postaju veći, ali ne nužno fatalni.

On i drugi naučnici već su pokušavali ovu vrstu holističkog mjerenja različitih međusobno isprepletenih Zemljinih ekosistema. Velika razlika je u tome što su ovog puta naučnici razmatrali lokalni i regionalni nivo, te dodali elemenat pravde.

Pravda obuhvata međugeneracijsku i međunacionalnu pravednost, ali i pravednost između različitih vrsta. To se često odnosi na stanja koja ljudima štete više nego Zemlji.

Primjer za to su klimatske promjene.

Izvještaj se poziva na granicu zagrijavanja od 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na prosječne temperature u predindustrijskom dobu, o kojoj su se međunarodni lideri dogovorili u Pariškom klimatskom sporazumu iz 2015. godine. Svijet se dosad zagrijao za oko 1,1 stepen Celzijusa, tako da tu sigurnosnu ogradu još nije prešao, ali to ne znači da dosadašnje zagrijavanje ne šteti ljudima, kažu Rockstrom i Gupta.

„Svojim radom pokušavamo pokazati da čak i pri zagrijavanju od 1 stepen Celzijusa dolazi do ogromne štete“, kaže Gupta i ukazuje na desetke miliona ljudi izloženih ekstremno visokim temperaturama.

Planetarna sigurnosna ograda od 1,5 stepena nije probijena, ali jest granica od 1 stepena – kad posljedice počinu osjećati ljudi.

„Održivost i pravda su neodvojivi“, kaže Chris Field, šef katedre za studij okoliša na Stanfordu. Field nije učestvovao u ovom istraživanju, a kaže da bi želio još strožije granice. „Da bi nesigurni uslovi bili neprihvatljivi, ne moraju pokrivati veliki dio Zemljinog područja, naročito ako su ti nesigurni uslovi koncentrisani u siromašnim i ranjivim zajednicama ili blizu njih.“

Još jedna naučnica koja nije učestvovala u istraživanju, dr Lynn Goldman, profesorica zdravlja okoliša i dekanica Fakulteta za javno zdravstvo Univerziteta George Washington, kaže da je ova studija „prilično odvažna“, ali sumnja da će rezultirati konkretnijim akcijama.

IZVOR: AP News

Objavljeno: 31/05/2023.

FOTO: Javier Miranda via Unsplash

Objavljeno na RIJEČ i DJELO: 

06/06/2023