LIJEKOVI U RIJEKAMA: Prijetnja živom svijetu i zdravlju ljudi

Piše: 

Jonah Fisher
U svijetu je 2019. godine preko milion ljudi umrlo usljed infekcija mikrobima otpornim na antibiotike. Smatra se da bi do 2050. godine taj broj mogao narasti i na deset miliona. Prekomjerna upotreba lijekova ne šteti samo ljudskom rodu. Supstance iz naših medikamenata dospijevaju u otpadne vode i preko njih u tlo i vodotoke, što će vjerovatno imati trajne posljedice po živi svijet.
Efikasnog načina prečišćavanja nema, a tih hemijskih spojeva je iz godine u godinu sve više usljed intenzivne medikalizacije naših života i sve agresivnijeg prodora politika farmaceutskih korporacija u medicinske protokole. Vrišti se u javnosti protiv novih vakcina dok tlo, rijeke i izvore svakodnevno punimo paracetamolom, nikotinom, kofeinom, antibioticima. Kao i obično, korijen problema u javnosti biva zastrt vještački spornim pitanjima, zato što su potonja plodno tlo za uzgoj bombastičnih naslova u medijima – a od toga, a ne od informacije, žive mediji u podivljaloj tržišnoj ekonomiji.
(@RiD)

 

S engleskog prevela: M. Evtov

 

Zagađenje svjetskih rijeka lijekovima i farmaceutskim proizvodima predstavlja „prijetnju okolišu i globalnom zdravlju“, navodi se u Izvještaju.

Studija Univerziteta u Yorku otkriva u rijekama široko prisustvo paracetamola, nikotina, kofeina i lijekova za epilepsiju i dijabetes.

Ovo istraživanje spada među najobimnija provedena na globalnom nivou. Studija je uzorkovala vodu s više od 1.000 testnih mjesta u više od 100 zemalja.

U najzagađenije spadaju rijeke u Pakistanu, Boliviji i Etiopiji. Najbolje su prošle rijeke u Islandu, Norveškoj i amazonskoj prašumi.

Naši lijekovi – otrovi za okoliš

Učinak najčešćih farmaceutskih spojeva u rijekama još uvijek je uglavnom nepoznat.

Ali se već dobro zna da u vodi rastvorena ljudska kontracepcijska sredstva mogu uticati na razvoj i reprodukciju riba, a naučnici strahuju i da bi povećano prisustvo antibiotika u rijekama moglo ograničiti njihovu efikasnost.

U više od četvrtine od 258 uzorkovanih rijeka nađeni su „aktivni farmaceutski sastojci“ u količini koja se smatra nesigurnom za vodene organizme.

„Kako to već biva, mi uzmemo te kemikalije, one na nas imaju neke željene učinke i onda napuste naša tijela“, kaže dr John Wilkinson, vođa ovog istraživanja.

Sad znamo da čak ni najmodernija najefikasnija postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda ne mogu u potpunosti razgraditi te spojeve prije nego što završe u rijekama i jezerima.“

Dva najčešće pronalažena lijeka su karbamazepin, koji se koristi za liječenje epilepsije i neuralgija, i metformin, koji se koristi za liječenje dijabetesa tipa 2.

Pronađene su i visoke koncentracije supstanci u svakodnevnoj upotrebi – kofeina [kafa] i nikotina [cigarete], kao i paracetamola protiv bolova.

U Africi je u visokim koncentracijama pronađen i artemisinin – koji se u medicini koristi protiv malarije.

„Možemo reći da je [učinak takvih lijekova u rijekama] vjerovatno negativan, ali sa svakim od njih morate uraditi pojedinačne testove, a studija ima relativno malo“, kaže dr Veronica Edmonds-Brown, ekologinja voda s britanskog Univerziteta Hertfordshire. „Situacija će se samo pogoršavati jer farmakološka rješenja sve više koristimo za bilo koju bolest, fizičku ili mentalnu.“

U Izvještaju se navodi i da bi povećano prisustvo antibiotika u rijekama moglo dovesti do razvoja otpornih bakterija, što bi narušilo efikasnost lijekova i na kraju predstavljalo „globalnu prijetnju okolišu i globalnom zdravlju“.

Najzagađenije lokacije uglavnom su u zemljama s niskim i srednjim prihodima, te u područjima gdje je bilo odlaganja otpadnih voda, lošeg upravljanja otpadnim vodama i farmaceutske proizvodnje.

„U Nigeriji i Južnoj Africi vidjeli smo rijeke kontaminirane vrlo visokim koncentracijama lijekova, a to je u osnovi zbog nedostatka infrastrukture za prečišćavanje otpadnih voda,” kaže dr Mohamed Abdallah, vanredni profesor novih zagađivača na britanskom Univerzitetu Birmingham. „Ovo izuzetno zabrinjava jer su ovom zagađenju najizloženije populacije s najlošijim pristupom zdravstvenoj zaštiti.“

Na pitanje šta se tu može učiniti, dr Wilkinson, glavni autor Izvještaja, ima nimalo optimističan odgovor.

„Ovim problemom će se morati pozabaviti mnogi ljudi mnogo pametniji od mene. Trenutno je pravilna upotreba lijekova jedna od rijetkih stvari koje bi mogle imati efekta.“

To bi značilo komplikovaniju proceduru individualne nabavke lijekova poput antibiotika i stroža ograničenja u doziranju.

Kompletan izvještaj objavljen je u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

IZVOR: BBC News

Objavljeno: 16/02/2022.

Ilustracija: Natalie Renier, WHOI Creative Studio 

Objavljeno na RIJEČ i DJELO: 

21/02/2022