Piše:
Zanimljivo je da je Ekvador svojevremeno predlagao shemu globalnog finansiranja koja bi mu omogućila da razvija ekonomiju bez oslanjanja na ekstrakciju fosilnih goriva, što bi znatno smanjilo emisije ugljen-dioksida i očuvalo nacionalni park Yasuni, jedno od po raznolikosti živog svijeta najbogatijih staništa na planeti Zemlji. Tražena su sredstva u visini od 3,6 milijardi dolara, a Ekvador bi zauzvrat obustavio eksploataciju fosilnih goriva. Slična shema mogla se primijeniti širom svijeta, što bi bio elegantan način zaustavljanja globalnog zagrijavanja. Bogate zemlje su se 2009. godine obavezale na formiranje globalnog fonda za pomoć siromašnijim zemljama u ograničavanju emisija. Obavezale su se da u te svrhe godišnje prikupe 100 milijardi dolara. Ta sredstva, koja nisu milostinja nego prihvatanje odgovornosti za klimatsku krizu, nikad nisu prikupljena. Ekvador je tako prisiljen nastaviti s ekstrakcijom, na štetu svojih autohtonih naroda i cijele planete. (@RiD)
S engleskog prevela: M. Evtov
Autohtone zajednice širom Ekvadora proslavljale su tokom vikenda istorijsku presudu najvišeg suda u zemlji, kojom je izrečeno da starosjedioci moraju imati veću autonomiju nad svojom teritorijom i znatno veći uticaj u odlučivanju o projektima ekstrakcije na svojoj zemlji.
„Ovo je izvrsna vijest, izuzetno važna za zajednicu, za sve nas koji smo se za ovo borili“, kaže Nixon Andy iz domorodačke zajednice Kofan u Sinangoeu u ekvadorskoj sjevernoj Amazoniji.
Ustavni sud Ekvadora, najviši sud u zemlji, donio je ovu odluku 4. februara, nakon razmatranja tužbe Sinangoea iz 2018. godine, u kojoj je zajednica tužila tri vladina ministarstva zbog prodaje rudarskih koncesija na njihovoj teritoriji a bez konsultacije s njima. U to vrijeme je pokrajinski sud presudio u korist zajednice i prava prirode, poništivši 52 rudarske koncesije.
Ali je prošle sedmice Ustavni sud otišao i korak dalje. Nakon što su pregledani dokazi i prošlog novembra održano istorijsko ročište na starosjedilačkoj teritoriji, Sud je utvrdio da je došlo do kršenja brojnih prava ove zajednice, uključujući i njihovo pravo da budu konsultovani prije nego što se na njihovom zemljištu uspostave ekstraktivni projekti.
Lina Maria Espinosa, viša pravna savjetnica u Amazon Frontlines, ekološkoj nevladinoj organizaciji koja podržava Sinangoe, kaže da će presuda neposredno uticati na sve naftne i rudarske aktivnosti na svim starosjedilačkim teritorijama u zemlji, jer sad sve te kompanije moraju proći proces konsultacija sa zajednicama i dobiti njihovu saglasnost.
„Ovu presudu doživljavamo kao napredak u priznavanju prava autohtonih naroda da daju saglasnost [na projekte koji utiču na njihovu zemlju], što i jest krajnja svrha konsultacija“, napisala je Espinosa Mongabayu u SMS-u.
„Država mora UVIJEK slijediti ovaj cilj”, napisala je ona.
Nepostojeći i pogrešan proces konsultacija
Prema Ustavu Ekvadora, autohtone zajednice moraju biti konsultovane prije nego što na njihovoj teritoriji ili blizu njih počnu bilo kakvi naftni, rudarski ili drugi ekstraktivni projekti. Ovo je potvrđeno i na međunarodnom nivou, prema Konvenciji 169 Međunarodne organizacije rada, koja autohtonim zajednicama garantuje pristup slobodnom, prethodnom i informisanom pristanku (eng. FPIC).
Uprkos ovim pravnim mehanizmima, upravo su konsultacije bile glavna tačka sukoba u ovoj maloj južnoameričkoj naciji. Mnoge autohtone zajednice kažu da ili nikada nisu bile konsultovane prije nego što je na njihovoj zemlji započet neki ekstraktivni projekat, što je slučaj zajednice Sinangoe, ili da je proces konsultacija bio pogrešan.
Godine 2019. ekvadorski narod Waorani tužio je državu zbog pogrešnog provođenja procesa konsultacija s njihovom zajednicom 2012. godine, tvrdeći da je proces bio zasnovan na lažima i dezinformacijama, te da nije bio obezbijeđen prevod neophodan starijima koji ne govore španski. Sud je presudio u korist zajednice, nazivajući proces obmanjivačkim. Ova odluka dovela je u sumnju sve druge konsultacije koje je vlada 2012. godine vodila sa zajednicama širom Amazonije, a te konsultacije dovele su do podjele prašume na naftne blokove za prodaju međunarodnim investitorima.
Andres Tapia, direktor komunikacija CONFENIAE, Konfederacije starosjedilačkih naroda ekvadorske Amazonije, kaže da je proces konsultacija bio sveden na „administrativni proces“:
Presuda Ustavnog suda je „istorijska“, kaže Tapia, zato što „propisuje direktivu o pravu na pristanak, pri čemu zajednica donosi konačnu odluku o tome hoće li ili ne dozvoliti bilo kakvu ekstraktivnu aktivnost.“
Predsjednik Guillermo Lasso još nije komentarisao ovu presudu, jer se trenutno nalazi u Kini i pokušava ponovo pregovarati s Pekingom o ogromnom dugu svoje zemlje. Presuda bi mogla poremetiti planove njegove administracije da širom zemlje udvostruči i crpljenje nafte i rudarstvo, i tako pokuša ublažiti ekonomsku krizu koja je dovela do porasta nezaposlenosti i siromaštva tokom pandemije COVID-19. Nafta i rudarstvo zajedno čine više od 8% BDP-a Ekvadora.
Presuda Ustavnog suda ostavlja vladi mogućnost da u „izuzetnim okolnostima“ nastavi s određenim ekstraktivnim projektima i bez saglasnosti zajednice. Ali utvrđuje da ove inicijative nikada ne smiju „ugroziti kolektivna prava zajednica i prirode“.
U Ekvadoru ima 14 autohtonih nacija, a mnoge od njih žive u područjima bogatim nalazištima nafte i minerala. Ovo se posebno odnosi u ekvadorsku Amazoniju, gdje se nalazi velika većina rezervi sirove nafte ove zemlje. A 70% te regije označeno je kao starosjedilačka teritorija, navodi CONFENIAE. I naučnici kažu da je netaknuta Amazonija od suštinskog značaja za borbu protiv klimatskih promjena.
Od devet sudija Ustavnog suda koji su odlučivali o ovom slučaju, pet je glasalo za konačnu presudu u ovom obliku, troje protiv, a jedan je bio uzdržan.
„Ustavni sud je potvrdio da nas država mora saslušati, tako da ovo predstavlja veoma važan presedan ne samo za nas, nego i za cijeli starosjedilački svijet, jer nije baš uobičajeno da se čuju i naši glasovi”, rekao je za Mongabay Nixon Andy.
IZVOR: MONGABAY
Objavljeno: 09/02/2022.
FOTO: Bloomberg