EKVADOR: Ne naftašima u Amazoniji!

Piše: 

Yasmin Dahnoun
Prije koju godinu odbijena je inicijativa Ekvadora da se na globalnom nivou obezbijedi finansijska kompenzacija za očuvanje amazonske prašume koja je od vitalnog značaja za cijelu našu planetu. Ova siromašna zemlja, gdje je prihod po glavi stanovnika ispod južnoameričkog prosjeka, zavisi od izvoza nafte, a najbogatija nalazišta upravo su na području ekvadorske Amazonije. Da bi se očuvala prašuma i njen vitalni biodiverzitet, odricanja trpi siromašni narod Ekvadora. Pravedno globalno rješenje bilo bi da se državama koje čuvaju biodiverzitet cijele planete plaća kompenzacija – tražena suma je bila daleko manja od sume koju bi Ekvador zaradio od prodaje nafte. Globalni fond bi omogućio da se teret očuvanja okoliša ravnomjernije raspodijeli. No za razliku od bogatijih zemalja koje tjeraju po starom, siromašni narod Ekvadora odlučio je u korist opšteg dobra i budućnosti cijele ove planete – izglasana je zabrana crpljenja nafte. Izglasana je i zabrana rudarenja zlata u andskom rezervatu.@RiD

 

S engleskog prevela: M. Evtov

 

Milioni Ekvadoraca učestvovali su na nacionalnom referendumu na kojem je odlučeno da neće biti eksploatacije nafte u Nacionalnom parku Yasuní u prašumi Amazona. Izglasana je i zabrana iskopavanja zlata u Chocó Andino de Pichincha, rezervatu krhke planinske biosfere nedaleko od glavnog grada Quito.

Zabrana naftnih operacija u dijelu amazonskog rezervata Yasuní usvojena je s 59%, a zabrana rudarenja u šumi Chocó Andino sa 68% podrške. Rezultat bi trebao biti zatvaranje 12 naftnih platformi i 230 bušotina koje na teritoriju Yasuní proizvode oko 57.000 barela nafte dnevno, kao i šest koncesija na zlato u Chocó Andinu.

Referendum o zaustavljanju naftnih operacija u bloku Ishpingo-Tambococha-Tiputini (ITT) u srcu Nacionalnog parka Yasuní održan je nakon što je ekvadorski izborni sud potvrdio više od 750.000 potpisa koje je kampanja YASunidos prikupila prije skoro devet godina.

 

Bioraznolikost

Antonella Calle Avilés priključila se kampanji s 19 godina i posvetila joj cijelu deceniju: rad joj se konačno isplatio.

Calle Avilés kaže za The Ecologist: „Kad je 2013. godine YASunidos počeo prikupljati potpise, tadašnji predsjednik Raphael Correa odbacio je 60% potpisa kao lažne. Grupa je onda krenula u devetogodišnju pravnu bitku za provjeru autentičnosti potpisa.” I dodaje:

Postavši prva zemlja koja kao mjeru protiv klimatskih promjena glasa da neiskorištenu naftu ostavi pod zemljom, Ekvador je postavio presedan u svijetu i globalnoj populaciji poslao poruku da se industriji fosilnih goriva sama suprotstavi umjesto da se oslanja isključivo na političare.“

Bušenje u Nacionalnom parku počelo je 2016. godine uprkos vapajima lokalnih domorodačkih zajednica i naučnika koji su ovu regiju opisali kao „jedno od mjesta s najvećom bioraznolikošću na Zemlji, s očitim svjetskim rekordima po bogatstvu vodozemcima, gmazovima, šišmišima i drvećem“. Istakli su da Yasuní štiti i znatan broj ugroženih i lokalnih vrsta.

 

Regeneracija

Calle Avilés nastavlja: „Ovo je bila decenija intenzivnih borbi za pravdu. Mnogi su izgubili nadu, ali je nekolicina žilavih ustrajala uprkos pristranim medijima i tvrdnjama – koje su nalikovale ekonomskoj prisili – da bi zabrana nafte i rudarstva rezultirala gubitkom obrazovanja, zdravstvene zaštite i stabilnosti nacionalne valute.

Na referendumu je ostvarena pobjeda, ali je bitka daleko od kraja. Naši zahtjevi se proširuju na zdravstvo i obrazovanje u Amazoniji. Ekvador se iscrpljuje već pet decenija, ali se još uvijek s istim problemima.

Nije tačno da bi vađenje nafte unaprijedilo zdravstvo i obrazovanje. Prihodi od fosilnih goriva dosad su zbog korupcije rijetko koristili društvu. Pobjeda na referendumu znači prekretnicu ka čišćoj vodi i tlu. Šume se više ne sijeku i počinje program regeneracije prirode.“

Referendum bi trebao značiti da ispod Nacionalnog parka Yasuní ostaje oko 726 miliona barela nafte, što trenutno čini 12% ukupne godišnje proizvodnje nafte u Ekvadoru. Referendum će pomoći i da se u ovoj regiji zaštite Tagaeri i Taromenane – dva plemena s kojima se nije stupalo u kontakt.

 

Zaštita

Prema Calle Avilés, Ustavni sud je naftnim kompanijama za napuštanje ove zone odobrio godinu dana. Međutim, ovaj vremenski okvir isključuje vikende i praznike, pa će se kompanije vjerovatno povući do 2025. godine.

Održan je i zaseban referendum o iskopavanju zlata u Chocó Andinu. Ovaj rezervat sadrži 12,5% ekvadorske flore, uključujući 76 ugroženih biljaka, te jedinstvene andske životinjske vrste kao što je gotovo izumrli medvjeda naočar.

Danila Andagoya, članica Mreže mladih andske regije Chocó, ističe pozitivan učinak referenduma na njihovu zajednicu: „Naša uključenost u teritorijalnu obranu uključuje zagovaranje procesa za zaštitu naše zemlje. To podrazumijeva Narodno savjetovanje o zabrani rudarskih koncesija u andskoj regiji Chocó.”

 

Odjeci

Danila Andagoya objašnjava: „Mi smo se za ovo glasanje zalagali od samog početka, prikupljali smo i provjeravali potpise. Informisali smo stanovništvo o konsultacijama i promovirali glasanje ZA. Rezultati referenduma odražavaju široko rasprostranjenu zabrinutost oko ovog pitanja, posebno među mladima, koji čine oko 50 posto stanovništva. Težimo njegovanju jedinstva na ovoj teritoriji, vraćanju društvene kohezije, zalaganju za održivo korištenje zemljišta i suživot s prirodom. Za učinkovitu zaštitu naše regije od ključne je važnosti da se o njoj provede opsežno istraživanje i ta saznanja prenesu našim ljudima.“

Karlijn Van den Broeck, glasnogovornica grupe CATAPA sa sjedištem u Belgiji, koja pruža podršku zajednicama u regiji Anda koje se bore protiv rudarskih projekata, pozdravlja trijumf konsultacija u Ekvadoru, ali upozorava da treba ostati na oprezu sve dok naftne kompanije ne napuste ovu teritoriju:

„Ovaj referendum označava značajnu prekretnicu jer predstavlja prvu instancu na globalnom nivou u kojoj je glavni grad, vođen vlastitim stanovnicima, dao ovu odlučnu proklamaciju: 'Ne želimo nikakvo rudarenje oko Quita'. Činjenica da su oni ne samo organizovali ovaj referendum na lokalnoj razini nego i osigurali pobjedu, sigurno će odjeknuti u ostatku Južne Amerike.

Svjesni smo da su naši ekvadorski partneri već godinama ukorijenjeni u ovoj borbi, a ovako ohrabrujuće vijesti i postizanje konačne pobjede donosi nadu ne samo njima nego i zajednicama diljem Južne Amerike i šire – svima koji se bore za svoje pravo na odbijanje rudarenja. Sad je imperativ da ostanemo budni i osiguramo nadzor nad provođenjem glasanja, kao što smo činili i u drugim državama.
Naši ekvadorski saveznici ne odbacuju samo rudarstvo; oni vode i bitku za očuvanje postojećih inicijativa i tradicija koje daju prednost dobrobiti ljudi i njihove okoline. (...)“

Naftna i rudarska udruženja tvrde da su njihovi sektori i dalje ključni za opterećenu ekonomiju Ekvadora i da bi bilo kakva zabrana izložila dotične regije nezakonitom rudarenju i neobuzdanom krčenju šuma.

Kompanija Petroecuador upozorava na negativne ekonomske posljedice zbog ishoda referenduma; predviđajući gubitak zarade od oko 1,2 milijarde dolara, tvrde da bi to moglo dovesti do smanjenja socijalne potrošnje i povlačenja subvencija na koje se oslanjaju mnoge porodice.

IZVOR: Ecologist

Objavljeno: 30/08/2023.
FOTO: Creative Commons via Wikimedia

 

Objavljeno na RIJEČ i DJELO: 

14/09/2023