BURKINA FASO: „Našim školama ne trebaju rashladni uređaji“

Piše: 

Èlia Borràs
Širom našeg regiona grade se tornjevi i zgrade nalik bedemima, sve od stakla, betona i čelika, listom upitne estetske vrijednosti i građevinskog kvaliteta i mahom nikom i ničem od koristi – osim kreditorima i špekulacijama na tržištu nekretnina. Gradovi se guše u betonu, smrtonosno zagađenog zraka zimi a uzavreli ljeti. Jedna sasvim drugačija priča o građevinarstvu iz zemlje koja je po Indeksu ljudskog razvoja plasirana na 184. mjesto rang-liste koja broji ukupno 191 zemlju. @RiD

 

S engleskog prevela: M. Evtov

 

Ako arhitekti vole izazove, izgradnja škola u Burkini Faso mora da im djeluje kao posao iz snova. Izazova ima na pretek: visoke temperature u sezoni, ograničena sredstva, materijali, struja i voda, a klijenti – osjetljivi i mladi. Kako zgradu bez klima-uređaja održati rashlađenom pod jarkim suncem?

Arhitekta Diébédo Francis Kéré odrastao je u seocetu Gando i ovi su mu problemi dobro poznati. Da bi bili sigurni da su škole i sirotišta koja grade diljem Burkine Faso svježe i ugodne za boravak, Kéré i drugi arhitekti poput Alberta Fausa pronalaze genijalne načine za korištenje jeftinih materijala.

Kéré, koji je 2022. godine osvojio Pritzkerovu nagradu, dirljivo govori o podršci koju mu je kao djetetu pružala cijela zajednica, pri čemu su svi davali novac za njegovo obrazovanje sve dok na kraju nije dobio stipendiju i otišao u Njemačku na studij. „Ovo što radim radim zbog i radi svoje zajednice“, kaže Kéré.

Kéré po završetku studija gradi najprije osnovnu školu Gando, 2001. godine.

„U početku moja zajednica nije razumjela zašto zgrada od gline kad su u Njemačkoj onolike zgrade od stakla, pa sam ih morao uvjeravati da koriste lokalne materijale“, kaže Kéré.

Muškarci i žene su se udružili da izgrade školu i učine je udobnijom spajajući tradicionalne tehnike (kao ručno nabijanje glinenih podova sve dok ne postanu „glatki kao bebina guza“) s modernijom tehnologijom.

Njegov projekat je i sirotište Noomdo. „Zgrada nam pruža izvanrednu ugodnost jer je u njoj prohladno kad je napolju vruće, a toplo kad je napolju hladno“, kaže Pierre Sanou, socijalni pedagog u sirotištu blizu grada Koudougoua u regiji Centre-Ouest. „Ne trebaju nam klima-uređaji, što je nevjerojatna ušteda energije“, kaže Sanou.

 

Genijalne inovacije – iz drevnih mudrosti

U ovom dijelu svijeta temperature tokom najtoplije sezone ne padaju ispod 40°C.

„Kéré koristi minimum betona i gradi s lokalnim materijalima kakav je laterit s našeg područja“, kaže Sanou.

Arhitekta Kéré u Burkini Faso gradi zemljane zgrade. Polazi od lokalnog tla i uzima u obzir da beton treba transportovati do gradilišta, da je to materijal puno skuplji i da stvara otpad. „To su propusne građevine s prirodnim kretanjem zraka i zaštitom od sunca. Na primjer, izgrađene su s vrlo čvrstim zidovima i vrlo laganim krovovima, tako da hladan zrak koji ulazi odozdo potiskuje vrući zrak gore, napolje”, kaže Eduardo González, s madridskog arhitektonskog fakulteta (Escuela Técnica Superior de Arquitectura de Madrid).

Osobito genijalna inovacija je Kéréova upotreba drevne ideje o podignutim i proširenim metalnim krovovima. Prostorije Noomda prekrivene su plitkim bačvastim svodom koji se oslanja na betonsku gredu, ali s otvorima. Metalna ploča iznad otvora štiti krov od direktne sunčeve svjetlosti i kiše, a ispušta vrući zrak. González kaže da se ova tehnika može pronaći u narodnoj arhitekturi Perzijskog zaljeva, a Kéré ju u svoje projekte u Burkini Faso integriše „osavremenjujući joj izgled“.

Sirotište je projektovano u polukrug, vodeći računa i o privatnosti korisnika, većinom maloljetnih osoba u izrazito osjetljivim situacijama. S jedne strane su muške, a s druge ženske spavaonice, a spajaju ih prostorije uprave. Radi očuvanja privatnosti i sigurnosti djece, zgrada ima tri zone vidljivosti. Prva su ulazna vrata, koja vode u zajedničku sobu i kuhinju. U pozadini je unutrašnji zajednički prostor gdje se može ući samo uz dopuštenje, te na kraju unutrašnja dvorišta spavaonica. „Ima mjesta za odmor i mir“, kaže Sanou. Nema ograda ni bodljikave žice.

Obližnji školski kompleks Bangre Veenem koji je Faus projektovao u selu Youlou koristi slične genijalne načine za hlađenje zgrade. Ousmane Soura radi u ovoj školi kao savjetnik za obrazovanje. „Prije izgradnje škole, [Faus] je razgovarao s tradicionalnim vlastima da bi dobio dozvolu za gradnju i saznao ima li tu svetih mjesta koja ponekad nisu očita ni vidljiva ljudima koji ih ne poznaju”, kaže Soura.

Ovaj školski kompleks obuhvata sve od vrtića do srednje škole, uključujući i strukovnu školu. „Učenici ovdje ne govore Jao što je vruće i rado dolaze jer im je ugodno i mogu se koncentrisati na nastavu”, dodaje Soura.

Kompleks je izgrađen od opeke napravljene od laterita s ovog područja. Laterit se oblikuje kalupom, suši na suncu i postaje opeka vrlo intenzivne crvene boje. „Ove opeke su otpornije na metke nego betonski blokovi koji u sredini imaju dvije rupe”, kaže Soura.

I Faus je uspio koristiti materijale s ovog teritorija i minimizirati transport materijala. I radnici u kamenolomu su iz tog kraja. „Laterit je vrlo lijep materijal. A roditelje koji vide zgrade, žele da im djeca idu u ovu školu”, kaže Soura. Tinejdžeri se u učionicama sastaju i druže i za vrijeme odmora i nakon nastave. Kompleks je otvorenog tipa.

Po Indeksu ljudskog razvoja [koji mjeri očekivani životni vijek, stepen obrazovanja, dohodak] Burkina Faso je 184. od 191 zemlje, a po podacima Afričke banke za razvoj, krajem 2020. godine je pristup električnoj energiji imalo samo 22,5% njenog stanovništva.

„Učenici ovamo mogu doći i noću – uče i napune telefone jer zahvaljujući solarnim panelima uvijek ima struje“, kaže Soura.

„Naši učenici su više fokusirani zato što u razredima imamo ugodnu temperaturu. Rezultati su uvijek bolji ako je okruženje povoljno pa učenici, uprava i profesori rade dobro. Znate da vrućina ne pogoduje učenju, pa ako je nam je na časovima vruće, svi se osjećamo umorno i na kraju djeca radije spavaju.”

IZVOR: Guardian

Objavljeno: 29/02/2024.

FOTO: www.architectureprize.com

Objavljeno na RIJEČ i DJELO: 

11/03/2024