S engleskog prevela: M. Evtov

Svjetska trgovinska organizacija (STO) trebala se [početkom decembra] sastati da razmotri prijedlog koji čami već godinu dana: privremeno odustajanje od farmaceutskog intelektualnog vlasništva kako bi se siromašnim zemljama tokom pandemije omogućilo da same proizvode iste one testove, tretmane i vakcine koje su bogate zemlje imale tokom čitave pandemije.

Kao surovo podsjećanje na hitnost problema, sastanak STO biva odgođen zbog pojave varijante Omicron – koju su otkrili južnoafrički naučnici (ali ostaje nejasno gdje je tačno nastala).

Prvi uslov za globalnu vakcinaciju – da svi imaju vakcine

Svi se gotovo jednoglasno slažu da je vakcinacija cijelog svijeta jedini način da se pandemija okonča. Što veća stopa vakcinacije, to virus ima manje šanse za opasne mutacije. Delta koja je vrlo brzo postala vodeća globalna varijanta, prvi put je otkrivena u Indiji, gdje je vakcinisano manje od 3% stanovništva. Danas najnižu stopu vakcinacije na svijetu ima Afrika, gdje je potpuno vakcinisano samo 7% stanovništva.

Razlog što siromašnije zemlje nemaju dovoljno vakcina vrlo je jednostavan: u opticaju nema dovoljno doza. Problem nije riješen donacijama jer nijedna zemlja nema milijarde vakcina viška. Podbacila je i filantropija. Instrument za globalni pristup vakcinama protiv COVID-19 (COVAX / COVID-19 Vaccine Global Access), međunarodni konzorcij koji je obećao da će siromašnim zemljama do kraja 2021. godine poslati dvije milijarde doza, isporučio je samo 25% te količine.

Ako ove vlade ne promijene stav, dotične kompanije će nastaviti iskorištavati unosnu monopolsku moć koju imaju po STO-ovom Sporazumu o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (eng. TRIPS), kreiranim 1995. godine, kad i sama organizacija. Ngozi Okonjo-Iweala, generalna direktorica STO-a, kaže da je prijedlog za izuzeće od TRIPS-a „zapeo“. Bogatih zemalja koje mu se protive sad je manje, ali još uvijek dovoljno da osujete rješenje.

Nužda zakon mijenja

Ali dok STO oklijeva, Brazil je preuzeo stvari u svoje ruke i ponudio nam rješenje najbliže izlazu iz ove krize. U aprilu je brazilski senator Paulo Paim predložio nacrt zakona koji bi zemlji omogućio da zaobiđe barijere koje postavlja TRIPS. Zakon se oslanja na činjenicu da, kako objašnjava stručnjak za trgovinsko pravo Frederick Abbott, „Član 73. sporazuma TRIPS pokriva zaštitu sigurnosnih interesa i ovlašćuje svaku vladu da preduzme sve radnje koje smatra neophodnim za rješavanje pandemije COVID-19, uključujući suspenziju prava intelektualne svojine.”

Kada su Južna Afrika, Brazil, Indija i Tajland za vrijeme krize s HIV/AIDS-om pokušale nadjačati monopole na preskupe antiretrovirusne lijekove, SAD i Evropska unija su ih svojski pritisle – pa čak i sudskim tužbama. Ovakva istorija je djelovala obeshrabrujuće na ostale.

Dakle, sadašnji bi prijedlog za odustajanje [od patentne zaštite vakcina] djelovao kao obećanje velike djece da na velikom odmoru neće maltretirati manju. Brazilski odgovor predstavlja drugu opciju: da žrtve nasilja preuzmu kontrolu nad svojom sudbinom. Novi zakon privukao je podršku cijelog političkog spektra i s velikom većinom usvojen i u brazilskom Zastupničkom domu i u Senatu. Nacrt zakona je, između ostalog, nastojao uspostaviti trajnu odredbu za prevladavanje monopola intelektualnog vlasništva na bitne tehnologije potrebne za rješavanje hitnih zdravstvenih situacija (počevši od pandemije COVID-19). Nacrt bi omogućio i da se znanje o cjepivima – nešto poput priručnika s uputama za proizvodnju – prenese alternativnim farmaceutskim proizvođačima.

U septembru je brazilski predsjednik Jair Bolsonaro potpisao ovaj nacrt zakona, ali ne prije no što je iskoristio pravo veta da ukloni ili revidira ključne klauzule, uključujući one koje preciziraju kada i kako će zakon stupiti na snagu, te one koje od farmaceutskih kompanija zahtijevaju da dijele saznanja, podatke i biološki materijal. Brazilski Senat je mjesec dana kasnije preporučio da se Bolsonaro optuži za „zločine protiv čovječnosti“ jer tokom pandemije nije poduzeo ništa da spriječi masovno umiranje Brazilaca. Ali te optužbe ne uključuju i komadanje nacrta zakona o intelektualnom vlasništvu – a taj čin bi mogao dovesti do još žrtvi koje su se mogle izbjeći.

Zakon se vratio u Senat, koji može nadjačati Bolsonarov veto. Ali Senat je propustio rok za ispravljanje zakona, a nije odredio drugi rok. Sad se mora brzo pokrenuti da bi se uklonila neizvjesnost stvorena Bolsonarovim rezovima, te izdržao otpor farmaceutsko-industrijskih udruženja SAD-a i Evrope, čiji su lideri pokušali eliminisati nacrt zakona prijeteći čak i prekidom isporuka vakcina ukoliko Brazil ustraje u svojoj namjeri.

Dva fronta: COVID-19 i korporacije

Brazilski zakonodavci ne smiju smetnuti s uma svoj krajnji cilj. Napravili su nacrt zakona koji će ukinuti farmaceutske monopole koji blokiraju rješenje pandemije. Ovdje je sadržano naravoučenije za sve – i one koji od STO-a traže izuzeće i one koji se tome protive. Kako prođe Brazil, tako će i drugi. Što se tiče najbogatijih zemalja svijeta i institucija koje su im dužne, ostaje da se vidi koliki su dio svog kredibiliteta spremne žrtvovati da bi farmaceutskim kompanijama omogućile da još malo uživaju u monopolskom profitu.

Vodimo rat na dva fronta: prvi je protiv COVID-19, drugi protiv farmaceutskih kompanija čiji profit zavisi od visokih cijena i ograničene proizvodnje. Prije ili kasnije ćemo shvatiti ono što je Brazil već shvatio: bez pobjede na drugom frontu ne možemo pobijediti ni na prvom.

IZVOR: Project Syndicate

Objavljeno: 02/12/2021.