MISLIMO BUDUĆNOST: Šta s dotrajalim baterijama iz električnih vozila?

Piše: 

Emma Woollacott
Električnih vozila biće sve više, a sve više će biti i istrošenih baterija. Jedino rješenje je reciklaža, ali pripreme za nju moraju početi već sad. I ne smije se ponoviti greška napravljena s proizvođačima napitaka koji odgovornost za odlaganje, a poslije i reciklažu svojih plastičnih boca već decenijama prebacuju na potrošače. Oni koji najviše profitiraju imaju i najveću odgovornost. (@RiD)

S engleskog prevela: M. Evtov

EU se nada da će do 2030. godine na evropskim cestama biti 30 miliona električnih vozila. „Brzina kojom razvijamo ovu industriju apsolutno je zastrašujuća“, kaže Paul Anderson s Univerziteta u Birminghamu. [...]

Iako električna vozila (EV) za svog radnog vijeka možda neće emitovati ugljen-dioksid, Anderson brine šta će se događati s vozilima koja odsluže svoje – a posebno šta će se događati s njihovim istrošenim baterijama.

„Izuzetno je bitno da pogoni za reciklažu budu već spremni kad, za nekih 10-15 godina, dotraje veliki broj električnih vozila“, ističe on.

Reciklažni pogoni proizvođača

S izuzetkom baterije, komponente EV i konvencionalnih automobila uglavnom su iste. Ali se tradicionalne olovno-kiselinske baterije uveliko recikliraju, što nije slučaj i s litijum-jonskim baterijama električnih vozila, koje su veće i teže i sastoje se od nekoliko stotina pojedinačnih litijum-jonskih ćelija. [...]

Po nedavnim prijedlozima Evropske unije, sami će proizvođači biti odgovorni za to da njihovi dotrajali proizvodi ne budu naprosto bačeni, te proizvođači već i djeluju u skladu s tim.

Nissan, recimo, stare baterije iz svog modela leaf reciklira u automatizovanim vozilima koja u njihovim tvornicama dostavljaju radnicima pojedine dijelove.

To radi i Volkswagen, koji je usto nedavno u Salzgitteru (Njemačka) otvorio i svoj prvi pogon za reciklažu – gdje u pilot-fazi planira reciklažu do 3.600 baterijskih sistema godišnje. „U procesu reciklaže rekuperiraju se brojni materijali. Zasad se fokusiramo na katodne metale poput kobalta, nikla, litijuma i mangana“, kaže Thomas Tiedje, šef odjela za planiranje reciklaže u Volkswagen Group Components. [...]

Renault, međutim, reciklira sve svoje baterije za električne automobile – mada, kako sad stvari stoje, to znači samo nekoliko stotina godišnje. [...] „Projekat je vrlo otvoren – ne radi se samo o recikliranju Renaultovih, nego svih baterija, uključujući i otpad iz pogona za proizvodnju baterija“, kaže Jean-Philippe Hermine, Renaultov potpredsjednik za strateško planiranje zaštite okoliša.

Stara baterija kao rudnik sirovina

Naučna tijela poput Institucije Faraday namjeravaju optimizirati i pojednostaviti reciklažu baterija električnih vozila. Pošto se veliki dio supstance baterije tokom reciklaže svede na tzv. crnu masu (smjesa litijuma, mangana, kobalta i nikla) kojoj – da bi se materijali rekuperirali u upotrebljiv oblik – treba daljnja, energetski intenzivna obrada, dr. Anderson vjeruje da će „efikasniju i isplativiju industriju u budućnosti“ omogućiti automatizacija i robotika: „Automatizacijom možemo iz toga ukloniti opasnost i učiniti proces ekonomičnijim.“ [...]

S gledišta proizvođača, dakle, recikliranje starih baterija predstavlja najsigurniji način da se osigura spremna zaliha novih baterija.

„Potrebnim materijalima nemamo pristup osim kroz proces reciklaže – dotrajala baterija je urbani rudnik Evrope“, kaže Hermine.

IZVOR: BBC

Objavljeno: 27/4/2021

Objavljeno na RIJEČ i DJELO: 

11/05/2021